NATO sprema „vojni Schengen“ | Politika | DW | 15.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

NATO sprema „vojni Schengen“

Nitko ne želi rat, ali obzirom na sve agresivniju politiku Rusije, NATO hitno mora nešto učiniti da bi osigurao brzo premještanje postrojbi. Sa iskustvom u logistici, Njemačka se nudi da stvori zapovjedni stožer.

Njemačka je NATO savezu ponudila formiranje novog zapovjednog stožera za brzo premještanje postrojbi i materijala unutar Europe. Njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen je na sastanku NATO-a u Bruxellesu obznanila svojim partnerima njemačku ideju. „Njemačka je ponudila da bude zemlja koja će unutar saveza organizirati izgradnju ovog centra", rekla je von der Leyen.

Ona je naglasila da NATO mora u „slučaju krize ili napetosti" biti u stanju brzo premještati postrojbe. U korist Njemačke kao zemlje koja bi na sebe preuzela odgovornost pokretanja i organizacije ove nove zadaće govori, kako je nastavila von der Leyen, „položaj u srcu Europe" i „iskustvo kad je u pitanju logistika i podrška".

Ukrcaj oklopnih vozila na vlak

Iskustva su već bizarna i vojno uzevši, jamstvo katastrofe: događalo se da čitave jedinice moraju čekati na granici "saveznika" dok se ne nađe carinik koji će udariti žig.

Gdje bi se točno trebao nalaziti novi logistički stožer NATO-a nije precizirano ali sve govori u prilog području Köln-Bonn gdje se već nalaze mnoge ustanove Bundeswehra.

Jačanjem svojih zapovjednih struktura i postrojbi NATO prije svega reagira na agresivno percipiranu politiku Rusije. Od Ukrajinske krize i ruske aneksije Krima NATO je osjetno pojačao vojnu prisutnost na istoku Europe. Sada se povećaju postrojbi prilagođava i komandna struktura čime bi se ubrzalo premještanje postrojbi iz SAD-a u Europa kao i unutar same Europe. U jeku politike opuštanja proteklih desetljeća su vojne strukture znatno reducirane. Od nekoliko desetaka glavnih vojnih stožera ostalo je još samo sedam a ljudstvo je smanjeno sa 20.000 na 6.800.

Dvojbe oko brzine reakcije

U jednom tajnom NATO izvješću se izražava sumnja u to da savez trenutno može primjereno i dovoljno brzo reagirati na eventualni iznenadni napad Rusije (NATO ostao „nesposoban“?). Problematične su, pored stanja cesta i željeznica koje vode prema istoku i koje dolaze u obzir za vojno korištenje i birokratske prepreke prilikom transporta postrojbi i materijala.

Zato njemačka ministrica von der Leyen govori i potrebama uvođenje neke vrste „vojnog Schengena". „Ako u slučaju krize ili napetosti želimo postrojbe brzo prebaciti unutar Europe, tada to mora biti precizno planirano i mora se odvijati u velikoj brzini i s visokom stupnjem djelotvornosti", rekla je njemačka ministrica obrane.

Cargoflugzeug - Boeing C-17A Globemaster III

Desetljećima su se 'rezali' izdaci, ali došlo je vrijeme i da SAD još jednom razmisle kako da brzo i sigurno prevezu svoje snage na Stari kontinent u slučaju potrebe.

„Primjerena" mjera

Osim Njemačke će vjerojatno i SAD izgraditi novi zapovjedni sustav kako bi osigurali brz transport preko Atlantika između Sjeverne Amerike i Europe. Tu se pored pomorskog puta radi i o zaštiti osjetljivih infrastrukturnih objekata. Na primjer, preko dna Atlantika se protežu i informatički kablovi preko kojih teče sva komunikacija i internet.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg odbija optužbe kako ovaj obrambeni savez izgradnjom dva nova zapovjedna stožera može provocirati novu utrku u naoružanju sa Rusijom. „Ono što mi činimo je razmjerno primjereno", izjavio je glavni tajnik prilikom savjetovanja u Bruxellesu. Mnogo godina su članice NATO-a smanjivale svoje izdatke za obranu i opseg svojih oružanih snaga i pokušavali stvoriti partnerstvo sa Rusijom. Ali onda je Rusija počela sa destabilizacijom Ukrajine i 2014. okupirala poluotok Krim. „Mi ne želimo novi hladni rat niti novu utrku u naoružavanju", izjavio je Stoltenberg. Ali NATO mora osigurati ne samo njegovu spremnost na dijalog, nego i sposobnost vojne obrane.

 

Preporuka uredništva