NATO mora razgovarati s Rusijom | Panorama | DW | 02.12.2015

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

NATO mora razgovarati s Rusijom

Konflikt između Turske i Rusije ne bi trebao ugroziti zajednički nastup protiv IS-a, smatra Christoph Hasselbach.

O čemu se ovdje uopće radi? Tko je neprijatelj? To su prva jednostavna pitanja na koja treba potražiti odgovor kada se razgovara o pokušajima djelovanja protiv IS-a. NATO sada želi povećati sigurnost Turske, kao države članice ovog vojnog saveza. U tu svrhu se ojačavaju turske zračne snage, iako ih sam IS uopće nema.

S druge strane Turska je prošlog tjedna pokazala da je u stanju, ali i da je spremna, oboriti bilo koji ruski borbeni zrakoplov koji, prema njezinim tvrdnjama, povrijedi zračni prostor te zemlje bez obzira što je upozoren da to ne čini.

SAD, kao lider NATO-saveza, stao je na stranu Turske. Osim što je Washington potvrdio tursku verziju tog događaja, navodi se i da ta zemlja ima pravo na samoobranu. U prilog verziji događaja prema kojoj je ruski zrakoplov doista povrijedio zračni prostor Turske ide i to što Rusija redovito provocira baltičke države članice NATO-a, ali i neutralne zemlje poput Švedske i Finske, tako što stalno povrjeđuje njihov zračni prostor svojim zrakoplovima.

Suprotstavljeni interesi

Ipak, nakon obaranja ruskog zrakoplova spor se pogoršao. Rusija je uvela gospodarske sankcije protiv Turske. Vladi u Ankari se predbacuje da kupuje naftu od IS-a i da je oborila ruski zrakoplov samo zato da bi zaštitila konvoje koji prevoze naftu.

Christoph Hasselbach

Christoph Hasselbach

Moskva je sada u svoju vojnu bazu u sirijskoj Latakiji stacionirala moderan sustav protuzrakoplovne obrane koji ima domet od preko 400 kilometara. Turska predbacuje Rusiji da u Siriji ne bombardira položaje IS-a, nego Turkmene, narod koji je srodan Turcima.

Doista, sukob interesa na prvi pogled ne može biti očigledniji. Rusija je stala na stranu sirijskog predsjednika Asada u borbi protiv IS-a, ali i protiv drugih sirijskih grupacija. Među takvim grupacijama su i one koje podržava SAD. Turska se bori protiv Asada i u prošlosti je stalno gledala u stranu kada je riječ o IS-u, koji se bori protiv Asada, ali i protiv Kurda. Međutim, IS je i za Tursku službeno neprijatelj.

IS profitira od raskola

I tako bi, dakle, trebala izgledati međunarodna koalicija protiv IS-a? Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg je u utorak (1.12.2015.) požurio s izjavom da jačanje turskih zračnih snaga nema veze s incidentom u kojem je oboren ruski bombarder. Savez bi na taj način ipak mogao samo povećati napetosti između Rusije i Turske, država koje imaju odlučujuću ulogu kada je riječ o budućnosti Sirije. Neke članice Saveza s istoka Europe su, uza sve to, zadovoljne što je netko konačno pokazao zube Rusiji. Očito je široko rasprostranjen bijes zbog onoga što je ruska vlada učinila u Ukrajini, posebno zbog aneksije Krima.

Ipak, eskalacija je ono što NATO-u u ovom trenutku ni u kojem slučaju ne odgovara. Postoji opasnost da bi Turska mogla iskoristiti NATO za provođenje vlastitih političkih interesa i okrenuti ga protiv Rusije. IS bi tada bio u poziciji da stoji sa strane i da to s veseljem promatra.

Nakon napada u Parizu izgledalo je kao da bi se mogla stvoriti široka koalicija za vojni nastup protiv IS-a. Ukoliko bi takva koalicija uopće i imala neke rezultate, onda bi to bilo moguće jedino ako nema velikog spora između njezinih članica.

Članicama NATO-a nakon zbivanja u Ukrajini to možda teško pada, ali bi one u budućnosti trebale opet redovito razgovarati s Moskvom u sklopu Vijeća NATO-Rusija. Previše toga je na kocki u slučaju da propadne zajednički nastup protiv IS-a.

Preporuka uredništva