NATO – jamac stabilnosti na Balkanu | Politika | DW | 02.02.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

NATO – jamac stabilnosti na Balkanu

NATO će učiniti sve da smiri tenzije na Zapadnom Balkanu, poručio je u Sarajevu Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a.

"NATO je u ovoj regiji već dva desetljeća kako bi pomogao u stabilizaciji regije i da održi mir i to je razlog zašto smo i dalje ovdje. I NATO i svi njegovi saveznici će uraditi sve da smiri tenzije i da se izbjegnu bilo kakve eskalacije i to je poruka Saveza", naglasio je Stoltenberg nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH u Sarajevu. "To je poruka koju prenosim svim zemljama, svim akterima u regiji. Najbolji način da se izbjegnu novi konflikti, nove tenzije je da se nastave jačati sigurnosne institucije BiH, da se nastave implementirati reforme i da se nastavi raditi s NATO-m na jačanju partnerstva između NATO-a i BiH", rekao je on.

Do nestabilnosti, kako je dodao predsjedavajući tročlanog bh. Predsjedništva Mladen Ivanić, "može doći samo zahvaljujući nama, a mi smo i jedini koji možemo osigurati pravu stabilnost". "U tome nam NATO može pomoći, ali stabilnost ovisi o nama, a ne od NATO-a", poručio je Ivanić.

Povećan ruski utjecaj na Balkanu

Osim o činjenici da se države na Balkanu – susjedi BiH – u posljednje vrijeme naoružavaju i moderniziraju svoju opremu, čime se, uz ionako nestabilnu političku, ekonomsku i sigurnosnu situaciju u BiH unose dodatni nemiri, sve se više govori i o rastućem ruskom utjecaju na Balkanu, s fokusom na Crnu Goru i BiH.

Glavni tajnik NATO-a tvrdi da je Savez upoznat s tim. "Vidjeli smo izvještaj o povećanju ruskog utjecaja na Zapadnom Balkanu. Također smo vidjeli i izvještaj iz Crne Gore, ali i Srbije o ruskoj intervenciji u političkom procesu u Crnoj Gori prije izbora prošle godine i to je nešto što pratimo veoma pomno", rekao je Stoltenberg novinarima u Sarajevu. NATO, kako je dodao, radi na pojačanju obavještajnih kapaciteta svojih saveznika. "Naravno da radimo i sa drugim NATO saveznicima u regiji, uključujući i Crnu Goru koja će uskoro postati punopravna članica, tako da jačamo njihove obrambene institucije, ali i obavještajne službe".

"Najbolji način da povećate otpornost na bilo koju vrstu vanjskog utjecaja ili intervencije je da osigurate da su demokratske institucije u zemljama Zapadnog Balkana jake, da se bore protiv korupcije, da se moderniziraju i da implementiraju reforme... i da su u mogućnosti oduprijeti se. Za mene je to još jedan od argumenata da se nastavi raditi sa partnerima u ovoj regiji da bi se ojačale njihove demokratske institucije", naglasio je Stoltenberg.

BiH izvan Trumpovog fokusa

Jens Stoltenberg i Mladen Ivanić

Jens Stoltenberg i Mladen Ivanić

Premda upitan, Stoltenberg nije komentirao mogući odnos ili interes nove američke administracije prema dešavanjima na Balkanu, no to je prokomentirao Mladen Ivanić.

"Ja sam dugo u politici u BiH i znam implikacije u politici i u doba administracije predsjednika Busha i u doba Obame. I za jednu i za drugu administraciju mi nismo bili velika tema, pa ne vjerujem da ćemo biti velika tema ni u administraciji predsjednika Trumpa". Ivanić je dodao kako će BiH vjerojatno biti tema birokrata u ministarstvu vanjskih poslova SAD, što, kako kaže, "čak nije ni loše, osim ako ne napravimo toliko velik problem pa da postanemo zanimljivi i velikim političarima, a to sigurno nije dobro".

Takva politika SAD, kako kaže, ipak nije zabrinjavajuća, budući da se BiH opredijelila za europski put, te "da je prirodno da političko-zakonodavni utjecaj ide dominantno preko Bruxellesa". "Ja mislim da će se utjecaj SAD i Rusije svesti na sudjelovanje u Vijeću za implementaciju mira (PIC) i to je i njihova obveza dok god postoji Visoki predstavnik ovdje", rekao je Ivanić.

Jačim obavještajnim kapacitetima protiv ISIL-a

Jedno od nezaobilaznih pitanja svakako je bilo i pitanje borbe protiv ISIL-a, te odlaska, mahom mlađih ljudi, iz BiH na strana ratišta, većinom u Iraku i Siriji. Mladen Ivanić tvrdi da bh. vlasti pažljivo prate sve što se događa s učešćem ljudi iz BiH na stranim ratištima. Kaže da je u jednom momentu bilo dosta više ljudi koji su iz BiH odlazili za Siriju ili Irak, no da se njihov broj znatno smanjio u posljednje vrijeme, nakon izmjene zakona kojim je zabranjen odlazak na strana ratišta.

"No, realno govoreći, ljudi koji su ratovali u Siriji, zarad ko zna kakvih ciljeva, i koji su došli ovdje jesu potencijalna opasnost. Ko bi zatvarao oči pred tim bio bi sigurnosno i politički vrlo naivan", upozorava Ivanić. Dodaje ipak da bh. sigurnosne agencije to jako dobro prate i da su vrlo dobro koncentrirani ne na te aktivnosti. Ističući da je borba protiv svakog oblika ekstremizma, bez obzira odakle dolazi, ključna obaveza političara i vjerskih lidera naroda iz kojih to dolazi, Ivanić je naglasio da ga "ohrabruju potezi koji su urađeni u dijelu religijskog, političkog, intelektualnog kruga Bošnjaka u BiH koji su se ogradili od ekstremizma, od takve upotrebe vjere i jako me ohrabruje činjenica da je BiH suglasna sa svima i da podržava i podržavat će i dalje aktivnosti u borbi protiv tzv. Islamske države".

Jens Stoltenberg također je naglasio važnost činjenice da se vjerski lideri ograđuju od svih vidova ekstremizma i da se odupiru ideološkim utjecajima ekstremista, dodajući da i NATO djeluje u tom smislu, posebno na obavještajnom planu.

"Jako je važno biti svjestan da se neki od ratnika sada vraćaju i to je nešto što izaziva zabrinutost i što moramo pažljivo pratiti. To je također i razlog zašto su članice NATO-a pojačale svoj obavještajni rad i način na koji razmjenjujemo obavještajne podatke", rekao je Stoltenberg. Napomenuo je kako je NATO nedavno uspostavio novi odjel "koji je isključivo posvećen obavještajnim podacima".

Preporuka uredništva