NATO želi ojačati istočno krilo | Politika | DW | 17.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Nova strategija

NATO želi ojačati istočno krilo

NATO u Rusiji vidi prijetnju. Zbog toga Sjevernoatlantski savez namjerava dodatno osigurati svoje istočne granice. O tome bi se uskoro trebalo odlučiti na summitu NATO-a.

NATO pivo u Finskoj

NATO pivo u Finskoj

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg baš i nije bio u potpunosti zadovoljan sastankom ministrica i ministara obrane koji je ovih dana održan u Bruxellesu. "Pred nama je još dug put", rekao je Stoltenberg u glavnom stožeru NATO-a, s pogledom usmjerenim prema susretu na vrhu Sjevernoatlantskog saveza koji se za dva tjedna održava u Madridu.

Resorne ministrice i ministri su trebali što je moguće konkretnije pripremiti teren za skori sastanak šefova država i vlada u španjolskoj prijestolnici – kako bi na licu mjesta, u Madridu, izbjegli bilo kakve nesporazume ili svađe. Ali to je samo djelomično uspjelo. Važna pitanja su i dalje otvorena.

NATO doduše i dalje stoji uz Ukrajinu u borbi te zemlje protiv ruske invazije, ali po pitanju konkretnih obećanja oko isporuke dodatnog teškog naoružanja poput artiljerije, višecijevnih bacača raketa ili oklopnih vozila, Ukrajina puno više traži od onoga što je NATO do sada isporučio. Ukrajinski diplomati se žale da NATO i još deset drugih partnerskih zemalja isporučuju samo deset posto vojnog materijala koji je Ukrajincima potreban.

Christine Lambrecht

Christine Lambrecht

Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht je obećala da će Berlin poslati tri višecijevna bacača raketa. Izvorno su Nijemci obećali četiri komada. Bundeswehr jednostavno više ne može staviti na raspolaganje, tvrdi Lambrecht. Oružje će biti isporučeno tek koncem srpnja ili početkom kolovoza. U idućem tjednu bi, kako je planirano, u Ukrajinu trebalo biti prebačeno sedam njemačkih haubica, to je bilo najavljeno još u svibnju. NATO članice se slažu oko toga da je potrebno još jednom "pročešljati" vlastite zalihe te kupiti više municije i materijala kod kompanija koje proizvode naoružanje – koje bi onda mogli staviti Ukrajincima na raspolaganje.

Turska blokira Finsku i Švedsku

Uoči summita u Madridu, još uvijek nije riješen interni spor oko ulaska Finske i Švedske u NATO. Turska blokira pristup skandinavskih država zato što Finskoj I Švedskoj predbacuje da navodno podržavaju kurdske milicije koje je Ankara proglasila terorističkim skupinama. Pregovori uoči resornih šefica I šefova, ten a samom sastanku ovih dana nisu urodili plodom. Za ulazak novih zemalja u NATO potrebna je jednoglasna odluka postojećih članica. Američka veleposlanica pri NATO-u, Julie Smith, rekla je kako se i dalje nada da će Finska I Švedska na summitu u Madridu i službeno biti pozvane da pristupe Savezu. "Iza kulisa NATO-a osjeća se velika podrška tim zemljama. Svi mi želimo što je moguće brže napredovati. Ali želimo s Turskom popričati i o njihovim rezervama", rekla je Smith.

Cilj je i demonstriranje jedinstva i sposobnosti djelovanja Alijanse u kontekstu ruske agresije. Glavni tajnik NATO-a zato na sve načine pokušava „omekšati” stav Turske, tvrde diplomati iz NATO-a. Ali Ankara za sada ne popušta. Na madridskom summitu bi se u svakom slučaju trebalo naglasiti stav o „politici otvorenih vrata" NATO-a, koji u načelu i dalje vrijedi za zemlje poput Gruzije ili Ukrajine.

Više vojnika na istoku

Jens Stoltenberg je najavio da će NATO na summitu u Španjolskoj postići dogovor oko jačanja svog istočnog krila. Ministrice i ministri obrane zemalja članica su u načelu već podržali tu odluku. Ubuduće bi za potrebe baltičkih zemalja, Poljske, Mađarske, Bugarske i Rumunjske u zapadnim članicama poput Njemačke ili Francuske trebalo biti moguće aktiviranje trupa koje se nalaze u visokom stupnju pripravnosti i koje bi odmah mogle biti prebačene na istok. U tom je kontekstu prednjačila njemačka ministrica Lambrecht koja je ponovila raniju ponudu saveznog kancelara Olafa Scholza. Njemačka će u Litvi stacionirati najmanje 1000 dodatnih vojnika i predvoditi novu međunarodnu borbenu brigadu; „Mi ćemo jasno demonstrirati da naravno stojimo na strani naših saveznika", rekla je Lambrecht. U slučaju krize, brigada bi trebala brojiti između 3000-5000 vojnikinja i vojnika.

Zašto se Finci odriču neutralnosti?

Za sada su u tri baltičke zemlje na licu mjesta stacionirane borbene trupe s oko 1500 ljudi u svakoj od tih zemalja. Povećanjem broja vojnika se želi poslati signal u smjeru Rusije, kako se ta zemlja ne bi odlučila na napad baltičkih članica NATO-a. „Vidimo tu opasnost i spremni smo dugoročno pružiti podršku", naglasila je Lambrecht. Stoltenberg se pak nada da će i brojne druge zemlje članice slijediti njemački primjer i već na summitu za dva tjedna navesti konkretne brojke – odnosno broj vojnika koje su spremne poslati na istočno krilo. Letonski ministar obrane Artis Pabriks je rekao da se na istok ne bi trebalo samo poslati dodatne trupe, već i da bi trebalo povećati kapacitete vojnog materijala i streljiva na licu mjesta, odnosno da se na Baltiku treba etablirati stalne zapovjedne strukture.

Nova strategija protiv Rusije

Pojačavanje obrambene sposobnosti na istočnom krilu je dio novog strateškog koncepta koji NATO treba usvojiti na sastanku u Madridu. Stari strateški koncept iz 2010. je kompletno zastario, u njemu se Rusiju naime tretiralo kao mogućeg partnera. Najkasnije nakon napada na Ukrajinu 24.2. ove godine, Rusiju se smatra neprijateljskom zemljom.

„Ruski rat predstavlja najveću prijetnju našoj sigurnosti u posljednjih nekoliko desetljeća", rekao je Stoltenberg. I dodao kako je potrebno jako zastrašivanje i koncentracija na obranu NATO-područja. Po prvi put bi se u strateškom papiru kao prijetnju trebalo označiti i – Kinu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva