Rat u Ukrajini ubrzao pregovore između Srbije i Kosova

Osim opreznog optimizma glede nastavka pregovora o implementaciji sporazuma oko kojeg su se načelno na svom sastanku krajem veljače dogovorili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti, sudionici rasprave u organizaciji think-tanka Atlantic Council iz Washingtona, dijele i stav o tomu kako do ovog proboja u višegodišnjim naporima oko normalizacije odnosa Srbije i Kosova ne bi došlo da se nije dogodio rat u Ukrajini.

Rješenje kao plod promjene geopolitičke situacije

"Sada nema vremena za gubljenje jer negativni utjecaj Rusije visi nad regijom", rekao je politolog i analitičar Ivan Vejvoda s bečkog Instituta za humanističke znanosti (IWM), jedan od sudionika rasprave pod nazivom "Sljedeći koraci u dijalogu: odlučujući trenutak za normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova?". Vejvoda je zaključio kako je loše što je do dinamike i pritiska Europske unije i SAD-a na čelništva Srbije i Kosova došlo tek u trenutku kada je Rusija napala Ukrajinu kada je Zapad uočio da konfliktni potencijal treba smanjiti na minimum.

"Ovo je geopolitički moment usporediv s padom Berlinskog zida koji utječe na razvoj mnogih procesa pa tako i na prijelom u rješenju normalizacije odnosa Srbije i Kosova", kaže Vejvoda.

S njim se složio i bivši američki diplomat i analitičar Camerom Munter, jedan od sudionika rasprave Atlantic Councila. "Problem je u tome da se uvijek čeka na neke probleme da bi se reagiralo. Sada je veliki strah da bi se regija mogla pretvoriti u veliku bačvu baruta što je primoralo čimbenike na ubrzane aktivnosti", rekao je Munter tijekom rasprave koja je održana u petak poslijepodne uoči sljedeće runde pregovora između Vučića i Kurtija u Ohridu o implementaciji detalja iz sporazuma oko kojeg su se dva državnika načelno dogovorila 27. veljače u Bruxellesu.

Uključiti civilno društvo

Munter je izrazio i nadu da će u proces implementacije sporazuma biti snažno uključeni i predstavnici civilnog društva. "Do sada imamo samo okvir, jedno je dovesti čelnike za stol ali sada treba raditi s ljudima na terenu, civilnim društvom. Implementacija se događa na terenu. I to će zahtijevati dodatne napore SAD-a i EU-a koji se trebaju pobrinuti da se implementacija zaista provodi", rekao je Munter.

Maja Piščević iz American Councila smatra da je upravo uvođenje ljudi kojih se ovaj sporazum najviše tiče u proces implementacije ključ uspjeha. "Srbi na sjeveru žele biti integrirani jer je jedina alternativa uspješnoj implementaciji sporazuma masovno iseljavanje", objasnila je tijekom rasprave Piščević. Ona je rekla kako na temelju iskustva s terena zna da građani na sjeveru Kosova imaju osjećaj da se njihov glas ne čuje. "Oni žele normalni život, normalno funkcioniranje institucija".

Vejvoda je ukazao i na sporazum iz Prespe na kojem su također dva čelnika (Zoran Zaev i Aleksis Cipras) unatoč velikim pritiscima postigli dogovor koji je nakon toga donio pozitivne promjene.

Presudno pitanje Zajednice srpskih općina

Ivan Vejvoda smatra da je pitanje formiranja Zajednice srpskih općina (ZSO) ključno za uspjeh procesa. "Pitanje ZSO je presudno. To je apsolutni maksimum koji Srbija može dobiti iz čitavog procesa odvajanja od Kosova. No mi moramo uvijek misliti na činjenicu koliko ljudi zapravo živi na sjeveru Kosova: 36 maksimalno 50 tisuća".

Veton Surroi, novinar i autor međutim kaže kako je otpor prema formiranju ZSO među građanima Kosova još uvijek veliko. "Otpor prema ZSO je još uvijek velik što pokazuju i ispitivanja", rekao je Suroi.

Oprezna očekivanja

Svi sudionici panela su bili jedinstveni u ocjeni da na Ohridu neće doći do epohalnog napretka nego ovaj sastanak vide kao korak na putu prema krajnjem rješenju. "Proboj se već dogodio na sastanku u veljači. Ovo je sada faza dogovora oko detalja ali mislim da će biti napretka. Neće biti potpisa koji će riješiti sve probleme ali mislim da će se dogovoriti oko toga kako dalje. Pitanje je samo koliko će prepreka biti na putu implementacije", smatra bivši zastupnik u Kosovskoj skupštini Surroi.

Maja Piščević je izrazila nadu da su sudionici u pregovorima svjesni svoje odgovornosti i da će im poći za rukom stvoriti "povijesni trenutak".

Sudionici rasprava su se složili u ocjeni da će normalizacija situacije između Srbije i Kosova utjecati i na neke druge procese poput pitanja priznanja Kosova od strane pet zemalja članica Europske unije koje još uvijek nisu priznale Kosovo.

"Zanimljivo je da dva EU diplomata koji prate ove pregovore, Josip Borrell i Miroslav Lajčak dolaze iz zemalja koje nisu priznale Kosovo (Španjolska i Slovačka op.a.)", zaključio je Vejvoda.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu