1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Cijene na benzinskoj postaji u Berlinu
Foto: Sebastian Gabsch/Geisler/picture alliance

Nafta po staroj cijeni, a benzin skuplji: tko uzima novac?

Tatjana Schweizer
18. ožujka 2022

Svjetska cijena nafte se opet vratila na razinu prije rata u Ukrajini, ali gorivo na benzinskim crpkama je i dalje papreno skupo. Tko tu uzima novac od građana? Jedino je jasno - tko to ne čini.

https://p.dw.com/p/48g3g

To njemački vozači još nikad nisu vidjeli: preko 2 eura i 20 centi za litru benzina, još nevjerojatnije izgleda cijena dizela koji je prvi put u povijesti čak skuplji od benzina - 2 eura i 30 pa i više. I to usprkos državnoj potpori za dizel.

Cijena goriva je za građane Njemačke trenutno najjasniji pokazatelj rata u Ukrajini. Jens Boysen-Hogrefe iz Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela objašnjava kako vlada velika nesigurnost o količini nafte na svjetskom tržištu u sljedećim danima ili tjednima, "a to vodi tome da se liferanti pokrivaju visokim cijenama".

No u toj računici nešto "ne štima" i to na štetu građana: jer svjetska cijena nafte je doista odletjela nebu pod oblake i dostigla 137 dolara za barel sorte Brent, ali već duže od tjedan dana ona pada - i trenutno je tek nešto viša nego prije početka rata. Drugim riječima, dizel na crpki bi trebao biti skuplji negdje 3 centa po litri, ali on je još uvijek skuplji 55 centi nego što je bio prije napada Rusije na Ukrajinu. Tko to trpa novac u džep?

Naftno nalazište Yukosa u Sibiru
Jasno je: nafta iz Sibira i Rusije bi lako mogla prestati dolaziti. Aii svjetska cijena nafte je opet gotovo kao prije rata.Foto: Alexander Korolkov/Izvestia/AP Photo/picture alliance

Mnogi tu ubiru svoje

Novac koji ostavljamo za gorivo odlazi na više strana: naftnom koncernu, isporučitelju, rafineriji, benzinskoj postaji i naravno državi. "Stvarna", dakle proizvodna cijena goriva je jedva nešto preko polovice onoga što plaćamo. U tome je onda sadržan transport, prerada, skladištenje, upravni i troškovi distribucije, a tu su i nameti koncernima za ugljični dioksid - i naravno dobit naftnih kompanija.

Ali tu je i država koja ubire svoje: to čini gotovo svaka država, a u Njemačkoj je to zapravo fiksni iznos i iznosi 47,04 centi po litri dizela i 65,45 centi po litri benzina. Dakle kod osnovnog poreza na energente tu država nema koristi, nešto joj dolazi u blagajnu kroz porez na dodanu vrijednost koji dolazi povrh toga. Ali Boysen-Hogrefe tu ne vjeruje da u Berlinu lete čepovi pjenušca jer i plus je upitan. Ljudi zbog cijene goriva možda neće otići nekamo na primjer na izlet, a onda će otpasti i PDV kojeg bi ubrali kad bi ljudi tamo otišli na večeru ili prenoćili u hotelu. A i porez na prihod ugostitelja će biti manji.

Benzinska postaja u Njemačkoj
Nema tu velike sreće ni za poreznike, a još manje je nade trgovca na benzinskoj postaji da će srdit građanin kupiti još i nekakvu čokoladicu.Foto: Frank Hoermann/SVEN SIMON/picture alliance

Rafinerije su druga priča

A vlasnici benzinskih postaja? One su u pravilu pod najmom, a dogovorena je relativno čvrsta marža koju ubire najmoprimac. A upravitelj crpke će teško očekivati da će vozači, srditi zbog cijene goriva onda još kod njega kupiti čokoladicu ili neku glupost. Drugim riječima, i njima u džepu ostaje manje, a ne više ako je cijena goriva tako visoka.

Onda dolazi ono što ubiru rafinerije - i tu smo već bliže odgovoru: jer Njemačka ne samo da uvozi svu svoju sirovu naftu koja joj treba, nego i 41% dizela koji se tu troši. Sve zemlje  proizvođači nafte se trude tržištu ponuditi gotov, dakle skuplji proizvod i tu "naravno da visoku cijenu možemo zahvaliti gospodinu Putinu", kaže ekonomist iz Instituta Leibniz, Manuel Frondel. "S Rusijom postoje dugoročni ugovori i po njima se sve isporuke plaćaju po cijenama kakve su određene tim ugovorima."

No i njemačke rafinerije tu ubiru svoje, smatra njemački ekonomist Justus Haucap: "Može li se već govoriti o zlouporabi tržišnog položaja rafinerija, tu radije ne bih nešto govorio bez utvrđenih činjenica", piše on u svom tweetu. Je li to njihova kalkulacija za budućnost jer strahuju od neke skorašnje potpune zabrane uvoza i nafte i naftnih derivata iz Rusije?

Rafinerija PCK na istoku Njemačke
I Rusiji se više isplati prodavati "gotov proizvod", dakle samo gorivo kao što je dizel, ali tu su i njemačke rafinerije. Tu se isplati bolje pogledati što se događa s dodatnim prihodom.Foto: Patrick Pleul/dpa-Zentralbild/picture alliance

To ćemo malo bolje pogledati...

Alexander von Gersdorf, glasnogovornik interesne skupine Fuels&Energy kaže kako se to zapravo već događa: "Naftne kompanije sukcesivno smanjuju svoj uvoz nafte i dizela iz Rusije i to na vlastitu inicijativu, bez sankcija", piše nam na upit DW-a. Trenutno je tek negdje oko trećine dizela u Njemačkoj proizvedeno u Rusiji. 

I Gersdorff ponavlja staru tvrdnju kako je cijena goriva još uvijek tako visoka zbog "geopolitičke nesigurnosti". Justus Haucap nagađa kako naftne kompanije u ovo doba visokih cijena ubrzano pune svoje zalihe da budu spremne ako doista dođe do embarga.

Je li to opravdan razlog prazniti džepove građana makar je nafta jeftinija? I što osobito upada u oči: to ne radi jedna, dvije nego je na benzinskim postajama bilo koje kompanije cijena još uvijek zastrašujuće visoka. Jesu li se tu nešto dogovorili?

A to je - najstrože zabranjeno ako bi se to moglo dokazati. U svakom slučaju, njemačko ministarstvo gospodarstva je već naredilo Uredu za nadzor tržišne utakmice da malo pogleda, što se tu doista događa.