Nada iz prošlosti: 25 godina Osnivačkog akta NATO-Rusija | Politika | DW | 27.05.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Povijesni sporazum

Nada iz prošlosti: 25 godina Osnivačkog akta NATO-Rusija

Osnivački akt NATO-Rusija iz 1997. godine bio je povijesni pokušaj okončanja Hladnog rata i zajedničkog otvaranja novog poglavlja suradnje. Dvadeset i pet godina kasnije sve to se čini neostvarivim.

Pariz, 27. svibanj 1997. godine: svečano potpisivanje Osnivačkog akta NATO-Rusija. Za domaćina francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca to je vrhunac diplomatskog približavanja Zapada i Istoka. „Naš sporazum je uspjeh za Rusiju, za NATO, za Europu. Ali prije svega, to je uspjeh za mir i velika nada za naše narode."

„NATO i Rusija ne vide jedno drugo kao protivnike“: to je ključna rečenica Osnivačkog akta. Dvije strane tada su se obvezale da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja, kao i da će se suzdržati od nasilja. Tada je osnovano i Vijeće NATO-Rusija, kako bi se izgradilo povjerenje i utvrdili zajednički ciljevi kada je riječ o naoružanju i borbi protiv terorizma.

Za tadašnjeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla taj trenutak je čak značio kraj podjele Europe: „Danas se zemlje Atlantskog saveza i Rusija dogovaraju o suradnji koja – i točno je kada to kažem – u povijesti još nije viđena.“

Vladimir Putin na samitu NATO-Rusija 2008. u Bukureštu

Vladimir Putin na samitu NATO-Rusija 2008. u Bukureštu

Ustupci na obje strane

Približavanje je također bilo važno, jer je Osnivački akt otvorio put za širenje NATO-a na istok. Nedugo nakon toga Poljska, Češka i Mađarska su kao prve bivše članice Varšavskog pakta postale članice zapadnog vojnog saveza – potom su uslijedile i mnoge druge zemlje.

Kako bi izašli u susret Kremlju, SAD i europske države obećali su Rusiji gospodarsku pomoć, kao i uključivanje u prestižnu grupu vodećih industrijskih zemalja. Ali, što je najvažnije, NATO je poručio da nema namjeru u novim zemljama-članicama razmjestiti nuklearno oružje ili stalne borbene snage. To je naročito bilo važno ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu.

„U novim zemljama članicama NATO-a neće biti nuklearnog oružja. Konvencionalne oružane snage u Europi će biti smanjene. U blizini Rusije neće biti vojne infrastrukture. To je čvrsto i obvezujuće obećanje država potpisnica.“

...a onda je došao Putin

Ali Osnivački akt nije pravno obvezujući međunarodni ugovor, već politički dokument, deklaracija o namjerama. U Osnivački akt NATO izričito unosi mogućnost daljeg stacioniranja, ovisno o sigurnosnoj situaciji. Vojnim akcijama u Čečeniji, Gruziji, na Krimu i u Ukrajini Jeljcinov nasljednik Vladimir Putin doveo je do dramatičnog pogoršanja te sigurnosne situacije.

Jedan od sastanaka Vijeća NATO-Rusija u Bruxellesu 2011.

Jedan od sastanaka Vijeća NATO-Rusija u Bruxellesu 2011.

Putin je NATO proglasio neposrednom prijetnjom koja remeti njegove planove stavljanja susjednih država pod ruski utjecaj. Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prije nekoliko dana glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg ocijenio je da se napadom na Ukrajinu i prijetnjama Zapadu Rusija znatno udaljila od duha Osnivačkog akta.

„Putin je želio manje NATO-a na svojim granicama i započeo je rat. Sada dobiva više NATO-a na svojim granicama. Odluka Finske i Švedske da podnesu zahtjev za članstvo u NATO-u je povijesna. To pokazuje da europsku sigurnost neće diktirati nasilje i zastrašivanje.“

Osnivačkim aktom je uklonjen zastor neprijateljstva između Istoka i Zapada, ocijenio je predsjednik SAD-a Bill Clinton 1997. Dvadeset i pet godina kasnije taj zastor je postao znatno gušći.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic