1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Može li Iran doista zatvoriti Hormuški tjesnac?

Michael Da Silva
25. srpnja 2018

U retorici između američkog i iranskog predsjednika padaju sve ozbiljnije prijetnje. Jer Iran doista može ugroziti promet kroz „usko grlo“ svekolike isporuke nafte svijetu – makar bi to bio samouništavajući potez.

https://p.dw.com/p/320Yp
Oman | Kontainerschiff
Foto: Getty Images/AFP/M. Naamani

Liječničkim jezikom rečeno, Hormuški tjesnac se doista može usporediti sa opasnim suženjem arterije pred srcem: ako tamo zaglavi ugrušak, ne preostaje drugo nego potražiti grobno mjesto.

Krvotok današnjeg gospodarstva je još uvijek nafta i kroz Hormuški tjesnac prolazi oko trećina nafte koja se uopće prevozi morskim putem. Iza njega, dublje u Perzijskom zaljevu su praktično sva nalazišta naftom bogatih zemalja te regije, od Iraka pa do Kuvajta. Isto tako, kroz taj tjesnac prolazi i baš sav ukapljen plin koji se vadi u Kataru i jedino Saudijska Arabija ima barem teoretsku mogućnost dio svoje nafte tovariti i u lukama Crvenog mora. Ali ne kratkoročno. Jer kroz Hormuški tjesnac se transportira sve više nafte: 2016. je to bilo 18,5 milijuna barela, 9% više nego u godini prije toga.

Hormuški tjesnac između Arapskog poluotoka i Irana (eng.)
Kada bi to bila rentgenska slika arterije pred vašim srcem, vaš liječnik bi se uhvatio za glavu. Zapravo je to još gore od toga: kroz ovaj tjesnac prolazi gotovo trećina sve nafte koja plovi morima.

Tankeri su alergični na vatreno oružje

Hormuški tjesnac je svakako zaslužio i svoje ime: na najužem mjestu je širok samo pedesetak kilometara, tako da uopće nije sporno da je on po čitavoj širini zapravo u teritorijalnim vodama, kako Ujedinjenih Arapskih Emirata, Omana i naravno – Irana. Kod sjeverne, iranske obale Hormuškog tjesnaca treba još onda dodati i čitav niz iranskih otočića praktično nasred puta preko kojeg prolaze kolone tankera poput Abu Musa ili Siri, sve odreda zabranjena područja jer su tamo iranska vojna uporišta.

Makar su i SAD prema zemljama Arapskog poluotoka uvijek iznova jamčila njihovu sigurnost – i indirektno, sigurnost prolaza kroz Hormuški tjesnac, jedva da se netko usudi i pomisliti što bi značilo nekakvo vojno sučeljavanje u Hormuškom tjesnacu. Tako i retorika koja se čuje od Donalda Trumpa i iranskog predsjednika Hasana Rohanija jedva nekoga može ostaviti ravnodušnom: nakon zahtjeva Washingtona da sve zemlje svijeta od studenog prekinu svake trgovačke odnose sa Iranom – uključujući i kupnju njegove nafte, Rohani je izjavio kako „Amerika treba znati kako je mir sa Iranom majka svakog mira, a rat sa Iranom je majka svih ratova". Trump je pak srdito odvratio kako „Nikad, nikad više nemojte prijetiti SAD jer ćete okusiti posljedice kakve su u povijesti samo malobrojni okusili."

Manevri iranske ratne mornarice
Vojno prisustvo u Hormuškom tjesnacu rado demonstrira i Iran vojnim "vježbama"...Foto: picture-alliance/dpa/E. Noroozi

Za „infarkt" u tom naftnom tjesnacu čak nije niti potrebno igrati se generala i vojnih stručnjaka: nije sporna uvjerljiva američka vojna premoć, ali i američki admirali se neće dobro osjećati u takvoj zamci bez „dovoljno mora" oko njihovih brodova. Konačno, sjetimo se da se baš u plitkom Hormuškom tjesnacu 2007. američka nuklearna podmornica USS Newport News sudarila sa japanskim tankerom Mogamigawa – na sreću, bez kobnih posljedica. 2011. je Iran doista i proveo „vojnu vježbu" u Hormuškom tjesnacu gdje je strateški cilj bilo njegovo zatvaranje – makar je Teheran jamčio da je to tek vježba i da promet neće biti ometan.

Iranskom predsjedniku je već voda do grla

Donekle je iznenađenje što je upravo ovaj iranski predsjednik tako jasno spomenuo pitanje Hormuza na američke prijetnje gospodarskim sankcijama. No i iranski predsjednik Rohani je suočen sa nezadovoljstvom Iranaca koji su vjerovali kako će ukidanje sankcija donijeti gospodarski oporavak, ali i dalje trpe od nestašica i nezaposlenosti. Sa druge strane, Rohanija je zbog tog spominjanja Hormuškog tjesnaca nedavno pohvalio čak i vrhovni vjerski vođa Ali Khamenei, baš kao i zapovjednik iranskih elitnih jedinica Quds, Kasem Soleimani.

Američki ratni brodovi pred Iranom
...baš kao i SAD: ovo su USS Bulkeley i USNS John Lenthall u Omanskom zaljevu. A onda su tu i "incidenti" povrede teritorijalnih voda i da li je neki strani ratni brod doista dospio u Iran i izvan koridora.Foto: picture-alliance/dpa/Mass Communication Specialist

Zapravo bi već napetost oko Hormuškog tjesnaca mogla pogoditi potrošače čitavog svijeta: već ako osiguravajuća društva povećaju premiju za brodove koji tamo prolaze tankere smatrajući Hormuški tjesnac rizičnim područjem, to ćemo osjetiti i na našim benzinskim postajama - uz srdačan pozdrav iz Rusije i njenoj odjednom mnogo skupljoj nafti koja neće biti pogođena. Načelno, Iran je također prihvatio Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. i makar ga nikad nije ratificirao, Teheran je jasno dao do znanja kako će poštivati njegove odredbe i o teritorijalnim vodama i slobodnom prolazu kroz tjesnace koje drugim zemljama omogućuju pristup otvorenom moru – dok vlada mir.

No i Iranu je jasno: ako jednog dana i ostvari prijetnju i zatvori Hormuški tjesnac, to neće značiti samo da kroz njega više neće moći prolaziti i iranski brodovi, nego da će to biti i kraj svakoj međunarodnoj gospodarskoj suradnji i oporavku Irana. Pitanje je jedino, postoji li neka razina pritiska gdje će Teheran pomisliti kako ionako više nema što izgubiti.

Američki avioni nad Kuvajtom 1991-
Nafta i tankeri koji ga prevoze su "alergični" na oružanu prijetnju. Već i premija osiguranja zbog prolaska kroz zonu rizika bi i nas "udarila po džepu"Foto: picture-alliance/dpa/CPA Media/Pictures From History