Moria: raste pritisak na Njemačku | Politika | DW | 11.09.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Moria: raste pritisak na Njemačku

Na Lezbosu su mnogi migranti ostali bez krova nad glavom. U Njemačkoj sve više ljudi zahtijeva da se izbjeglice prihvate, bez obzira na stav drugih članica EU-a. Ali njemačka vlada je za "europsko rješenje".

Reakcije u Njemačkoj su identične: potpredsjednica Europskog parlamenta Katarina Barley govori u „sramoti za Europu".

Nakon požara u izbjegličkom kampu Moria na grčkom otoku Lezbos bivša njemačka ministrica upozorava da je za izbjegličku dramu potrebno „europsko rješenje". Ali to nije tako jednostavno.

Merkel i njemačko rješenje iz 2015. godine

„Europsko rješenje“ je ono čemu njemačka vlada i dalje teži. Postoje razlozi za to: samo jednom, 2015. godine, njemačka kancelarka Angela Merkel je donosila odluke bez prethodnog dogovora s drugim članicama EU-a, kada se stotine tisuća ljudi iz Sirije, Iraka, afričkih zemalja ili Afganistana uputilo prema Europi: skoro milijun ljudi tada je stiglo do Njemačke, iako je put kojim su do Njemačke došli bio suprotan pravilima EU-a. Takozvani Dablinski sporazum predviđa da izbjeglice moraju podnijeti zahtjev za azil u onoj europskoj zemlji u koju su najprije kročili.

Tada su to bile – a i danas su – prije svega Grčka i Italija. Pravilo protiv kojeg prije 2015. godine – a i poslije – Njemačka nije imala ništa protiv. Italija i Grčka su se, međutim, osjećale – i osjećaju se – ostavljene na cjedilu. I Njemačka je nakon 2015. godine pomogla da se kopneni put preko Balkana za tražitelje azila praktično zatvori. Otada je sve kao i ranije: ljudi morskim putem dolaze do Italije i preko Turske do grčkih otoka. A onda tamo čekaju. Jer ostali dio Europe se ne može složiti o preuzimanju tih ljudi. Drugim riječima, „europsko rješenje" se ne nazire.

U Njemaöku je 2015. stiglo skoro milijun izbjeglica

U Njemaöku je 2015. stiglo skoro milijun izbjeglica

Duboke podjele između Istoka i Zapada

Zajedničko rješenje je teško postići i zato što je prihvat ljudi koji su u nevolji ideja „stare Zapadne Europe“ i država koje čine jezgru EU-a. To nije ideja istočnoeuropskih zemalja, koje su se Europskoj uniji priključile nakon pada Željezne zavjese. Mađarska i Poljska su se jasno protivile prihvatu izbjeglica i prije nego što su na vlast došli desničarski populisti. Dakle Europa, što se toga tiče, nije u stanju nešto poduzeti.

I zemlje EU-a iz zapadne Europe, poput Nizozemske, već odavno koče pokušaje da se riješi izbjegličko pitanje. Pritom ne pomaže mnogo to što Vijeće EU-a – kojim trenutno predsjeda Njemačka – i Europska komisija uvijek iznova ističu da se drama na Lezbosu više ne smije samo nijemo promatrati i da je potrebno jedinstvo. Primjenjuje se načelo jednoglasnosti svih zemalja EU-a. Uporno se zahtijeva rješenje prema kojem bi svih 27 zemalja EU-a podijelilo čitav teret i prihvatilo ljude – bez obzira po kojem ključu. Ali to djeluje tako daleko.

Sve više pokrajina i gradova za prihvat izbjeglica

Sada međutim raste pritisak na njemačku vladu da prihvati izbjeglice s Lezbosa, bez obzira na europsku paraliziranost. Na svoju ruku, kao 2015. godine. Tako je ministar za razvoj Gerd Müller za javni servis ARD rekao da bi Njemačka trebala pokazati „znakove humanosti" i omogućiti da 2.000 izbjeglica iz izgorjelog kampa na Lezbosu krene prema sjeveru Europe.

Spremnost za to je - i prije požara – sada izrazilo više njemačkih gradova, poput Hamburga, Potsdama, Bonna i Berlina. S tim u vezi Müller je rekao: „Osobno smatram da bismo trebali prihvatiti ponude njemačkih saveznih pokrajina.“ Političar stranke CSU time zastupa ono što se kosi sa stavom njegovog stranačkog kolege Horsta Seehofera, saveznog ministra unutarnjih poslova, koji je do sada kočio pokušaje saveznih pokrajina, tvrdeći da je to pitanje u nadležnosti savezne vlade.

Armin Laschet je objavio da je njegova pokrajina spremna prihvatiti 1.000 izbjeglica

Armin Laschet je objavio da je njegova pokrajina spremna prihvatiti 1.000 izbjeglica

Laschet: Europa mora reagirati

Praktično su sada sve stranke, izuzev desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD), za brzu i velikodušnu pomoć izbjeglicama. Premijer Sjeverne Rajne i Vestfalije Armin Laschet je još u srijedu izrazio spremnost za prihvat 1.000 ljudi, međutim samo u okviru „europskog rješenja", kako je kasnije pojasnio: „Ovdje je potrebno mnogo veće rješenje, ne samo njemačko“, izjavio je Laschet za javni servis ZDF: „Nije rješenje da svi dođu u Njemačku."

Stručnjaci u Berlinu i Bruxellesu zato sada ubrzano traže rješenje koje bi možda moglo izgledati ovako: Da EU prestane od svih država tražiti prihvat izbjeglica. Da to učine one zemlje koje žele, poput Njemačke, a da ostale pruže financijsku i logističku pomoć. Ljudima iz bivšeg kampa Moria, koji su često ostajali bez krova nad glavom, sada je potrebna brza pomoć, bez velike birokracije – i zemlje koje su spremne da ih prihvate.

Nazire se rješenje za 400 maloljetnika

A tu je i prvi zajednički pristup: kancelarka Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon požara u Moriji, zajedničkom akcijom sa ostalim članicama EU-a, žele prihvatiti 400 maloljetnika bez pratnje. Još uvijek nije poznato koliko njih će prihvatiti Njemačka.

Na skupu zaklade Konrad Adenauer Merkel i Macron su, na molbu grčkog premijera Kirjakosa Micotakisa, izrazili spremnost da prihvate maloljetnike koji su nakon požara prebačeni na grčko kopno.