1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Još uvijek postoji čežnja za Europom

Krsto Lazarević
6. svibnja 2017

Francuski predsjednički izbori mogli bi se porazno odraziti na sudbinu Europske unije. To ne bi pogodilo samo Francuze već i građane zemalja koje teže članstvu u toj zajednici europskih država, smatra Krsto Lazarević.

https://p.dw.com/p/2cWM1

Francuska u nedjelju bira između demokrata i ekstremne desničarke. A s obzirom da su Francuzi većinom demokrati, a ne ekstremi desničari, pobijedit će Emmanuel Macron. Međutim, šok nakon Brexita i predsjedničkih izbora u SAD-u je još uvijek toliko prisutan kod Europljana, da kontinent sada s nestrpljenjem gleda prema Parizu.

U slučaju da Marine Le Pen zaista postane nova predsjednica Pete Republike – kako se strahuje - onda su izbori u Francuskoj za sve Europljane važniji od izbora u zemljama u kojima žive. U tom slučaju bi francuski birači u ime svih građana EU-a ispalili smrtonosni hitac. I mada razmaženi građani EU-a to ponekad zaboravljaju: i dalje ima zemalja koje hoće pristupiti Europskoj uniji.

Pogled pun nade s jugoistoka

Ljudi u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Albaniji, na Kosovi i u Makedoniji zato s posebno velikim zanimanjem prate izbornu utrku u Francuskoj. Te zemlje su kandidatkinje za članstvo u EU-u i većina njihovih građana želi da korupciji dođe kraj, želi borbu protiv siromaštva, mir, slobodu medija i pravnu sigurnost. To što je danas za većinu stanovnika EU-a samo po sebi razumljivo, za mnoge jugoistočne Europljane je još uvijek daleko. Na primjeru Turske možemo direktno vidjeti što se događa u jednoj zemlji kada se ona udalji od EU-a.

Serbien Donald Trump-Anhänger in Belgrad
Šešelj se nada da će se Europska unija uskoro raspastiFoto: Getty Images/AFP/A. Stankovic

Marine Le Pen i druge antieuropske snage su politički bliski i ekstremistima poput srpskog majstora propagande Vojislava Šešelja. Kada sam Šešelja jednom na konferenciji za novinare njegove stranke u Beogradu pitao kako planira spriječiti pristup Srbije EU-u, on je odgovorio: „Srbija neće nikada biti članica EU-a zato što će se EU prethodno raspasti." U tom smislu je Marine Le Pen u istom brodu sa srpskim ratnim huškačem Vojislavom Šešeljom.

Čir na licu Europe

S obzirom da Marine Le Pen ne krasi pristojnost, a ni politička korektnost, ne treba se ustručavati i treba jasno reći tko je ustvari ona i za što se zalaže. Bilo bi podcjenjivanje kada bi ju se opisalo samo kao rasistkinju. Marine Le Pen je ogromni čir koji se sastoji od netrpeljivosti prema strancima, mržnje i prostakluka koji se širi licem Europe.

Širenje mržnje i laži usmjerenih protiv manjina, dio su njenog programa. Ekstremni nacionalizam i spremnost da se slijede karizmatične vođe s njihovim pojednostavljenim rješenjima u Europi nije ništa novo. To se može vidjeti na primjeru raspada Jugoslavije. Retorika Marine Le Pen i njen politički stil djeluju kao da ih je učila kod ratnih huškača s jugoistoka Europe.

Ona je nazočnost muslimanskih vjernika u Francuskoj usporedila s nacističkom okupacijom za vrijeme Drugog svjetskog rata. Opasnija je od svog oca - koji je za plinske komore u koncentracijskim logorima rekao da su „povijesni detalji" – jer Marine Le Pen stavlja masku umjerenosti na koju pojedini Francuzi nasjedaju.

Podrška s lijevog i desnog krila

To da se ovih dana uopće spominje moguća pobjeda Marine Le Pen treba zahvaliti dvjema grupama u Francuskoj: konzervativnim katolicima i ljevičarima.

Prema anketama, 23 posto birača Francoisa Fillona svoj glas će dati Marine LePen. Njihovo protivljenje otvorenom društvu je toliko veliko da će oni umjesto za liberala radije glasati za ekstremnu desničarku. Konzervativni Fillon i ekstremna desnica tijekom predizborne kampanje su u fokusu imali iste teme: migraciju, sigurnost i borbu protiv terorizma.

U romanu „Pokoravanje" Michela Houellebecqa socijalisti, konzervativci i fiktivna muslimanska stranka stvaraju savez kako bi na predsjedničkim izborima 2022. godine spriječili pobjedu Marine Le Pen. U Francuskoj 2017. godine ljevičar Jean-Luc Melenchon se ustručava pozvati svoje pristaše da glasaju za Emmanuela Macrona.

Frankreich Wahlplakate Macron und Le Pen 2. Runde
Za koga će se u drugom krugu odlučiti Francuzi?Foto: picture-alliance/Maxppp/L. Vadam

I to mada je prvi krug predsjedničkih izbora olakšao stvar za ljevičare: izrazito konzervativni Fillon za mnoge od njih zaista ne bi bio opcija. Ali što je sa socijalnim liberalom kao što je Emmanuel Macron? On se također zalaže za pravedniju socijalnu politiku i oživljavanje francuske industrije, a ne za neoliberalnu ekonomsku politiku za koju ga optužuju ljevičarski kritičari. Onaj tko ne bude glasao za Macrona riskira budućnost EU-a. Da bi Melenchon svojim biračima preporučio nekog drugog kandidata, vjerojatno bi to morala biti reinkarnacija Karla Marxa.

Odgođena perspektiva

Onaj tko prati argumente francuskih ljevičara mogao bi pomisliti da oni govore o nekoj siromašnoj zemlji u razvoju, a ne o šestom najsnažnijem svjetskom gospodarstvu, koje je uz Njemačku vodeće u Europskoj uniji. Za Europljane iz Beograda, Tirane i Sarajeva takve jadikovke EU-a djeluju kao kukanje na izuzetno visokom nivou. Marine Le Pen neće pobijediti na izborima, ali ona je Europi jasno predočila da je raspad EU-a realna opcija.

Ljevičari - koji toliko odbacuju navodni Macronov neoliberalizam da nisu u stanju  podržati ga u borbi protiv kandidatkinje ekstremne desnice – jednako su beznadan slučaj kao i konzervativni katolici kojima je odvajanje Francuske od svijeta važnije od „Liberté, Égalité, Fraternité" („Sloboda, jednakost, bratstvo"). Oni prijete uništavanjem jedne Europske unije koja ima toliki utjecaj u svijetu. Posebno za ljude izvan njenih granica.

Krsto Lazarević (27) je rođen u Bosni i Hercegovini, no još kao dijete je s roditeljima za vrijeme rata pobjegao u Njemačku. Danas živi u Berlinu i piše za nekoliko medija na njemačkom jeziku.