Mobilizacija ili mirovni pregovori: što želi Vladimir Putin?

Rat SAD-a i Izraela protiv Irana i dalje odvraća pozornost od ruskog rata protiv Ukrajine. Kijev strahuje da će dobivati manje američkog oružja i priprema se na to da će morati izdržati još nekoliko godina. U međuvremenu Moskva profitira od globalnog rasta cijena nafte i plina. To je jedna strana stvarnosti u proljeće 2026.

Druga strana je faktična pat-pozicija na bojišnici. Dok nijedna strana trenutačno ne može ostvariti veće teritorijalne dobitke, Ukrajina sve češće napada postrojenja naftne transportne infrastrukture duboko u Rusiji, primjerice u Tuapseu na Crnom moru. Kremlj sve češće privremeno isključuje mobilni internet u Rusiji, a popularnost predsjednika Vladimira Putina nastavlja padati.

Što sve to znači? U kojem smjeru se kreće ovaj rat u petoj godini od početka sveobuhvatne invazije? Zapadni stručnjaci i vojni analitičari, s kojima je DW razgovarao na marginama Kijevskog sigurnosnog foruma krajem travnja, vjeruju da se faktični kraj rata približava. Kao jedan od razloga navode i američke izbore za Kongres.

Strah od nove mobilizacije u Rusiji

S obzirom na stanje na bojišnici u Ukrajini, međunarodni stručnjaci već tjednima nagađaju da bi Putin mogao – kao već u jesen 2022. – najaviti novu mobilizaciju. Ni ukrajinski vojni izvori, na koje se nedavno pozvao predsjednik Volodimir Zelenski, to ne isključuju.

Evelyn Farkas iz Instituta McCain na državnom sveučilištu u Arizoni (Arizona State University) ipak ne vjeruje u sveobuhvatnu mobilizaciju u Rusiji. Farkas, koja je još za vrijeme Baracka Obame bila na visokoj poziciji u Pentagonu, ukazuje na probleme u ruskom gospodarstvu koji će, prema njezinom mišljenju, spriječiti šefa Kremlja u tome.

Ukrajina više ne strahuje od izostanka američkog oružja

Unatoč situaciji u Perzijskom zaljevu Kurt Volker, bivši posebni izaslanik za Ukrajinu u Ministarstvu vanjskih poslova SAD-a tijekom prve administracije Donalda Trumpa, smatra da je Ukrajina danas u jačoj poziciji nego prije. Prema njegovom mišljenju, Kijev je znatno smanjio svoju ovisnost o zapadnom oružju, sama Ukrajina, smatra Volker, pokriva „60 do 70 posto” svojih potreba i može, poručuje, nastaviti borbe čak i ako Sjedinjene Američke Države preko Europljana obustave isporuke oružja.

Još prije godinu dana Volodimir Zelenski je tijekom posjeta SAD-u strahovao da bi Ukrajina mogla izgubiti rat ako izostane američka podrška. Prema Volkeru, to više nije slučaj. Istodobno napominje da Washington više ne može jamčiti Kijevu isporuku važnih raketa za sustav protuzračne obrane Patriot u dosadašnjem opsegu do kraja godine. Bivši stalni predstavnik SAD-a pri NATO-u to povezuje s Trumpovim „prioritetima”, odnosno s ratom protiv Irana.

Farkas: Zelenski će izdržati Trumpov pritisak

Ukrajinski predsjednik nedavno je izjavio da očekuje kako će do jeseni biti pod sve većim pritiskom Trumpove administracije. Trump želi da Ukrajina prihvati ruske uvjete za primirje, osobito povlačenje ukrajinskih postrojbi iz dijela Donbasa koji kontrolira Kijev. Voditeljica McCain-instituta Evelyn Farkas je uvjerena da će Ukrajina uspješno izdržati taj pritisak.

Farkas očekuje da će iranska kriza biti riješena do ljeta, da će Hormuški tjesnac ponovno biti slobodan te da bi SAD tada, kako je Trump najavio, mogao težiti „promjeni režima” na Kubi. No čak ni u tom scenariju ne očekuje pojačani pritisak na Kijev. Umjesto toga, napominje da bi upravo pritisak na Kubu mogao dodatno oslabiti Rusiju kao povijesnog saveznika Havane.

Pravi pregovori tek nakon američkih izbora za Kongres

I Farkas i Volker vjeruju da bi izbori za američki Kongres u studenome mogli postati prekretnica. Nakon njih bi pozicija Trumpa i Republikanske stranke mogla oslabjeti. „To će biti dovoljno da se izvrši pritisak na američku vladu kako bi nastavila podršku Ukrajini i NATO-u”, kaže Farkas.

Predsjednik Vojnog odbora NATO-a admiral Giuseppe Cavo Dragone kaže da je rat na bojištu „teško” završiti jer je ruska vojska, unatoč rastućim gubicima, i dalje „snažna”. Ipak, gospodarska situacija mogla bi biti jedan od razloga koji bi Moskvu mogli potaknuti na mirovni sporazum.

„Ne vjerujem da će Rusija ikada odobriti mirovni sporazum s Ukrajinom, ali mislim da bi u jednom trenutku mogla prihvatiti primirje. Vjerujem da se približavamo toj točki”, smatra Kurt Volker, nekadašnji Trumpov posebni izaslanik za Ukrajinu. Kaže da su dosadašnji pregovori o završetku rata bili „farsa”. No promijenjena situacija u Rusiji i ratni gubici mogli bi prisiliti Kremlj na prekid ratnih djelovanja. „Ono što je važno jest realno stanje. Situacija u Rusiji znatno se pogoršala i nastavlja se pogoršavati”, kaže Kurt Volker. Njegova prognoza glasi: vrijeme radi protiv Putina.

Stručnjaci se ne slažu oko toga kada bi točno mogla nastupiti ta prekretnica. Volker ne isključuje mogućnost da će se to dogoditi još ove godine. Procjenjuje vjerojatnost na „više od 50 posto”. Farkas, s druge strane vjeruje da će 2027. biti godina u kojoj će „Ukrajinci izaći kao pobjednici”.