Moždanom udaru često prethodi treperenje srčane pretklijetke | Panorama | DW | 29.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Medicina

Moždanom udaru često prethodi treperenje srčane pretklijetke

Treperenje pretklijetke ili fibrilacija atrija je često nedijagnosticirana srčana aritmija koja prouzrokuje otprilike četvrtinu moždanih udara. Ljudi obično ni ne znaju da im je poremećen rad srca.

Srce kuca brzo i povremeno zastaje, puls raste na 160 otkucaja u minuti, čovjek ga osjeća takoreći u grlu. Mnogi se uplaše i uspaniče. Treperenje pretklijetki ili fibrilacija atrija može nestati isto tako brzo kako se i pojavilo, ali može imati i teške posljedice.

„Pacijent najprije osjeća da je srce izgubilo ritam, da ubrzano i neravnomjerno kuca, otkucaji su nervozni i snažni. To može biti povezano s izbijanjem znoja, ostajanjem bez zraka, osjećajem pritiska u grudnom košu kao i s vrtoglavicom", objašnjava Andreas Götte, šef kardiologije u klinici Sveti Vincenz u Padebornu. On je istovremeno znanstveni savjetnik u Njemačkoj zakladi za srce. U Njemačkoj treperenje pretklijetki ima 1,8 milijuna ljudi – a da to mnogi od njih i ne znaju.  

Što se zbiva u srcu? 

Pogrešni električni impulsi mogu izazvati treperenje pretklijetki. Najčešće počinje već u plućnim venama koje ulaze u lijevu pretklijetku. Ako su otkucaji srca neredoviti, klijetke i pretklijetke ne mogu obavljati skladne kontrakcije. „Neuobičajene aktivnosti pretklijetki prenose se valovima treperenja, a to dovodi do treperenja i drhtanja pretklijetke", kaže Götte. Ako su otkucaji srca duže vrijeme neujednačeni i puls prelazi 110 otkucaja u minuti, često dolazi do slabljenja srčanog mišića. U dijelu srca koji se zove aurikula to može dovesti do stvaranja ugrušaka, koji arterijama mogu dospjeti do mozga i izazvati moždani udar ili emboliju.

Krvni ugrušak

Nastanak krvnog ugruška je opasan po život

 Obratiti pažnju na upozoravajuće signale

Nisu alarmantni samo nepravilni otkucaji srca (aritmija). Ljudi s ovim problemima se brže umaraju, odjednom se teško penju uz stepenice. U tom slučaju bi trebalo otići liječniku koji će utvrditi radi li se o bezazlenoj aritmiji ili o fibrilaciji srčanih pretklijetki. Već povećanje krvnog tlaka zahtjeva istraživanje uzroka. Liječnik ispituje srce snimanjem električnih impulsa srca (EKG),  ultrazvukom (ehokardiografija) i magnetskom rezonancijom.

Rizik visokog tlaka

Čak 60 posto osoba s visokim krvnim tlakom ima treperenje pretklijetki. Osim toga, u rizičnoj skupini su i dijabetičari i osobe koje imaju kronične bolesti pluća. „I oboljenja štitne žlijezde, kao i prekomjerno konzumiranje alkohola mogu načelno dovesti do promjena u srčanim pretklijetkama”, kaže Götte. On dodaje da je kod pacijenata s ovim poremećajem veća i opasnost od demencije i gubitka kognitivnih sposobnosti, a i bubrezi češće stradaju. Izgleda da je u svim ovim slučajevima neravnomjerni protok krvi jedan od uzroka bolesti.

Liječnici poslije dijagnoze najčešće prepisuju lijekove kako bi se spriječio nastanak ugrušaka, a time i moždani udar.

Važna je redovita kontrola krvnog tlaka i pulsa

Važna je redovita kontrola krvnog tlaka i pulsa

Ipak, ti lijekovi imaju jake nepoželjne nuspojave – sklonost krvarenjima koja se teško zaustavljaju. Zato prije svake operacije kirurzi moraju utvrditi uzima li pacijent te lijekove. Čak i aspirin ili ASS spada u takva sredstva.

Liječnici „nemirno srce” pokušavaju staviti pod kontrolu i beta blokatorima. Ako to ne pođe za rukom, onda pravilan ritam otkucaja pokušavaju postići elektro-šokovima prilagođenim srčanom mišiću. Upotrebljavaju se i novije metode uvođenjem katetera u lijevu pretklijetku te tretiranjem uz pomoć visoke ili niske temperature.

Moguća preventiva 

Ni iskusnim liječnicima nije uvijek lako postaviti dijagnozu „fibrilacija srčanih pretklijetki“, naročito kada pacijenti nemaju simptome. Götte savjetuje ljudima iz rizičnih skupina da redovno kontroliraju puls, smanje tjelesnu težinu i više se kreću. Važna je i zdrava ishrana. Faktori rizika su prekomjerna tjelesna težina, pušenje, zloupotreba alkohola, pretjerana konzumacija kave i stres.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva