Može li NATO odgovoriti na prijetnje?

Logična posljedica zahtjeva koji Donald Trump stalno upućuje europskim saveznicima da "više troše" na obranu je zapravo poziv da "učine više" u borbi protiv terorizma. Američki predsjednik je jasno rekao da na samitu NATO-a u srpnju očekuje da mu se ponudi niz mjera. Iako je teroristički napad na SAD 11. rujna 2001. godine bio jedini slučaj u kojem je bio aktiviran članak 5. Sjevernoatlantske povelje o načelu kolektivne obrane, tek su aneksija Krima 2014. i drsko ponašanje i jačanje napetosti na istoku Ukrajine natjerali Sjevernoatlantski savez na dramatičnu reformu i reorganizaciju.

Borba protiv terorizma na početku nije bila jedan od glavnih zadataka NATO-a, zato što su ti kapaciteti primarno bili u rukama nacionalnih vlada i njihovih obavještajnih službi. One su bile odgovorne za provedbu zakona i policijsku zaštitu. Stoga aktivnosti NATO-a nisu bile tako vidljive ili dinamične kao rusko zastrašivanje.

NATO učinio mnogo?

Bez obzira na to, ovaj savez smatra da je učinio mnogo toga posljednjih godina. NATO je postao član globalne koalicije u borbi protiv Islamske države. U središnjici u Bruxellesu oformljena je „Obavještajna ćelija za borbu protiv terorizma" (terrorism intelligence cell). Pri zapovjedništvu združenih NATO-ovih snaga u Napulju formiran je i regionalni „Centar jug" u cilju osiguranja manevara na tom području.

Programi obuke u Tunisu, Jordanu i drugim zemljama imaju za cilj poboljšanje stabilnosti i smanjenje broja terorista. Pored toga tu je i 17-godišnji rat u Afganistanu, vođen u cilju iskorjenjivanja terorizma kao i program obuke za iračke obrambene snage i snage sigurnosti, koji će formalno biti produžen na sastanku na vrhu u srpnju. U NATO-u vjeruju da je popis onog što se postiglo dug i vrijedan hvale. „Radimo na intenziviranju napora u borbi protiv terorizma", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg američkom predsjedniku Trumpu tijekom susreta u Washingtonu 17. svibnja ove godine.

Novi izazovi

Bivši zapovjednik američkih snaga za Europu Ben Hodges je za DW rekao kako se slaže u tome da se NATO sada više fokusira na borbu protiv terorizma. „Mislim da savez mora više pažnje usmjeriti zoni Crnog mora, slično onome što je učinio u regiji Baltika u okviru zajedničke obrambene strategije", pojašnjava umirovljeni američki general Hodges, sada predsjednik Strateških studija pri Centru za europsku političku analizu (Center for Europian Policy Analysis). „Ne možemo birati naše prijetnje. Ne možemo reći ili Rusija ili IS."

Ali Ian Bond iz Centra za europske reforme nije uvjeren u to da NATO treba imati ključnu ulogu u borbi protiv terorizma i misli da Trump ni sam ne zna što želi. „Imali smo veoma važnu vojnu fazu u obrani od IS-a koristeći vojne postrojbe na terenu u Iraku i Siriji. Ali mi smo sada prevladali tu fazu. Zadatak NATO-a nije da proizvoljno hvata pojedince koji su se radikalizirali i koji se žele dignuti u zrak." S druge strane, smatra Bond, pomoć u stabilizaciji prilika na području Sjeverne Afrike bila bi korisna vježba za Sjevernoatlantski savez.

Lesser,koji redovno predsjedava Mediteranskom strateškom grupom, razmatrajući kako najbolje pomoći toj regiji, podvlači kako je to veliki izazov za NATO. Za razliku od situacije s prijetnjom zemljama istočne Europe, u sjevernoj Africi ne postoji jedan očigledan protivnik. Izvori nestabilnosti su višestruki i u pitanju je ogromno geografsko prostranstvo, koje uključuje i kopno i more i koje se proteže tisućama kilometara. Tu je važno imati učinkovitu suradnju s drugim partnerskim zemljama, ali i partnerskim institucijama poput EU-a i drugih. To je novi moment koji se pojavio na samitu NATO-a u Varšavi 2016. nakon što su EU i NATO dogovorili intenziviranje suradnje.

EU-NATO: suzbiti radikalizaciju u korijenu

Iako je to možda spor put u iskorjenjivanju terorizma Michael Kohler, odgovoran za suradnju sa susjedima u okviru EU-odjela za razvoj, vjeruje da su takvi napori najučinkovitiji i najodrživiji. „Ako nemate vladu koja otvara šanse za mlade generacije, onda imate puno frustracija koje se u određenim slučajevima pretvaraju u radikalizam", pojašnjava on i dodaje: „Drugim riječima, ako zaista želite nešto poduzeti protiv terorizma, morate liječiti ne samo simptome već i njegove korijene, dakle uzroke koji izazivaju terorizam."

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini sudjelovat će ovoga četvrtka (7.6.) na radnoj večeri ministara obrane članica NATO-a. Tom prilikom razgovarat će se o oblicima suradnje uključujući i suradnju u borbi protiv terorizma. Očekuje se i da na samitu u srpnju Jens Stoltenberg i predstavnici EU-a potpišu novu deklaraciju o suradnji.

Bond međutim smatra da NATO ne treba nastaviti preobražavati sebe u tijelo za borbu protiv terorizma. NATO nije odgovor na većinu oblika terorizma s kojima se zapadne zemlje suočavaju: „Pa nećemo valjda angažirati postrojbe za brze intervencije kako bismo zaustavili tipa u transporteru i s noževima na mostu u Londonu."