Mladi ljudi i širenje pandemije koronavirusom | Politika | DW | 09.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Mladi ljudi i širenje pandemije koronavirusom

Koronavirus se osobito proširio među mladim ljudima između 20 i 24 godine, objavljeno je nedavno uz pozivanje na studiju s Harvarda. Stvar je ipak kompliciranija.

Koronavirus je teško opteretio zdravstvene sustave širom svijeta i povećao broj smrtnih slučajeva. Vlade su bile prisiljene uvesti zabrane izlaska i međusobnog kontaktiranja ljudi. Tijekom krize su u središte pozornosti svjetske javnosti došle zemlje poput Južne Koreje, Novog Zelanda i Njemačke, s obzirom da je u tim zemljama pandemija imala relativno male posljedice. To je probudilo zanimanje kako profesionalnih znanstvenika tako i epidemiologa iz hobija.

S obzirom na to ne čudi da je veliku pozornost izazvala jedna studija koja se pomnije pozabavila pitanjem, koliko se u Njemačkoj poštuju pravila o izlasku i kontaktiranju. Po toj studiji osobito mladi ljudi se nisu držali zabrane kontaktiranja i time pridonijeli širenju nove vrste koronavirusa. Do tog rezultata su došla dva znanstvenika sa Sveučilišta Harvard. Oni su rezultate svoga istraživanja objavili u znanstvenom časopisu za zarazne bolesti i epidemiologiju Eurosurveillance. Njihova studija se pojavila upravo nakon jednog vikenda tijekom kojeg su brojni mladi ljudi uživali u parkovima velikih gradova, a neki sudjelovali i u prosvjedima protiv lockdowna.

Prvosvibanjski prosvjed u Berlinu 2020.

Prvosvibanjski prosvjed u Berlinu 2020.

Veći relativni rizik za mlade ljude

„Mladi od 20 do 24 godine šire pandemiju koronavirusa u Njemačkoj", bio je naslov u novinama Tagesspiegel, a članak se pozivao na harvardsku studiju. I druge novine su pisale o tomu. Ali, koliko su pouzdane te tvrdnje ako se malo bolje pogleda podatke? Epidemiolozi s Harvarda Edward Goldstein i Marc Lipsitch u svojoj studiji su koristili podatke Instituta Roberta Kocha (RKI). Znanstvenici su koristili podatke o broju zaraženih covidom -19 u zadnjem tjednu ožujka i početkom travnja. Iz toga izvode zaključak da je relativni rizik (RR) zaraze koronavirusom u Njemačkoj znatno veći za osobe u dobi između 15 i 34 godine, a osobito za osobe između 20 i 24 godine, nego za sve ostale starosne skupine. Znanstvenici su utvrdili da je slična situacija i u Južnoj Koreji gdje je najviše zaraženih bilo u dobi između 20 i 29 godina.

Manjkavi čimbenici

Ali, studija izričito kaže da znanstvenici nisu mogli utvrditi razloge povećanog rizika zaraze kod te skupine. Znanstveni članak spominje, istina, mogućnost da je širenje koronavirusa povezano sa „slabijim pridržavanjem odredaba o držanju rastojanja kod osoba u dobi od 15 do 34 godine“. Ali, znanstvenici se nisu bavili činjenicom da mladi ljudi češće rade poslove kod kojih dolaze u kontakt s puno ljudi, kao primjerice u hotelima i restoranima, u prodavaonicama, u autobusima i tramvajima. Neki od tih sektora su, istina, tijekom korona-krize morali zatvoriti, ali harvardski znanstvenici se pozivaju na podatke koji su djelomice nastali prije uvođenja ograničenja kretanja. To znači da je moguće da su se mladi ljudi zarazili u to vrijeme na poslu.

Studija također ne uzima u obzir da mladi ljudi rjeđe imaju vlastiti automobil i da shodno tomu i u vrijeme pandemije koronavirusa moraju koristiti sredstva javnog prometa. Osim toga ne uzima se u obzir ni činjenicu da se u Njemačkoj epidemija koronavirusa počela širiti preko mladih ljudi koji su se vraćali sa skijanja u Austriji ili koji su slavili karneval. I zbog toga se koronavirus osobito brzo proširio u toj dobnoj skupini.

Jedno drugo istraživanje je stvar još više zakompliciralo. Ono je objavljeno istog dana kad i harvardska studija, a bavi se okrugom Heinsberg, jednim od epicentara covida-19 u Njemačkoj. 9.000 stanovnika toga gradića testirano je na koronavirus. Dobiveni podaci ukazuju da bi 20 posto inficiranih moglo biti asimptomatično, da su dakle bili zaraženi koronavirusom, a da to nisu primijetili. To bi moglo značiti da je u Njemačkoj do 1.800.000 ljudi već došlo u dodir s covidom-19. Taj broj je deset puta veći nego broj zaraženih prema Institutu Roberta Kocha. Ako bi ta pretpostavka bila potvrđena, onda bi zaključci koji se izvode iz podataka Instituta Roberta Kocha izgledali još špekulativnije.

Puno dvojbenih studija

U novije vrijeme i znanstvenici pozivaju da se kritično promotri razne studije o koronavirusu koje se šire po Internetu. Neke još uopće nisu službeno objavljene, a to znači da ih nije provjerio neovisni stručnjak. Čak i kod studija koje su prošle takozvani „peer-review“ postoji problem premalog broja ili preopterećenih stručnjaka. Osim toga, harvardska studija u Eurosurveillanceu je navedena kao takozvani "rapid communication", što je u znanstvenim časopisima izraz za ubrzani proces „peer-reviewa“ kako bi se članak moglo objaviti o nekoj trenutno važnoj temi. Slično vrijedi i za studiju iz Heinsberga: nedostaje joj provjera neovisnih stručnjaka.

Unatoč impresivnim slikama ljudi koji prave piknik u parkovima ili prosvjeduju, nema znanstvenog dokaza da mladi ljudi u Njemačkoj češće krše pravila držanja rastojanja nego stariji. Ali, ima dovoljno dokaza da mladi ljudi ispod 35 godina na poseban način nose teret pandemije, gospodarski i psihički. Oni pripadaju generaciji koja je ionako manje imućna nego njihovi roditelji i djedovi i bake. Sad se osim toga moraju bojati nezaposlenosti i recesije.

 

Preporuka uredništva