1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ministri financija EU: "Nema povratka na staro"

16. ožujka 2022

Ako je bilo naznaka brzog oporavka nakon pandemije, ovaj rat i rast cijena je to brzo ugušio. Traže se novi putevi i to će koštati.

https://p.dw.com/p/48ZqR
Frankreich | Tankstelle | Treibstoffkosten
Foto: Eric Gaillard/REUTERS

Skoro tri tjedna nakon napada Rusije na Ukrajinu su se u Bruxellesu sastali ministri financija EU. Europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni je izjavio kako "trebamo snažni, zajednički odgovor", ali zapravo još se ne može reći niti kako glasi pitanje i koji će biti razmjeri problema izazvani i ratom i sankcijama protiv Rusije.

Jedino je jasno kako se EU neće moći vratiti politici umjerenog zaduživanja država kako je bilo planirano nakon okončanja pandemije. Već i te mjere potpore su dovele do toga da su državni dugovi već narasli do skoro 100% BDP-a čitavog niza zemalja, što je već povijesna razina, a u njoj još nisu iskazane posljedice rata.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni
EU je spremna na "snažan, zajednički odgovor", ali zapravo se još niti ne zna razmjer problema.Foto: Johanna Geron/dpa/Reuters/AP/picture alliance

"Svi ćemo platiti cijenu"

Predsjednik skupine zemalja eura, Paschal Donohoe pretpostavlja kako će se cijena rata "osjetiti posvuda u Europi". Naravno, to se ne može usporediti s patnjama ljudi u Ukrajini, a to je i izazov koji se može savladati: "Mi smo zapravo u ovu novu krizu ušli prilično snažni". Jer gospodarstvo se počelo brzo oporavljati nakon mjera zbog korone, a to je trebalo i sanirati dugove u koje su se države upustili.

No nakon napada Rusije na Ukrajinu ta računica više ne vrijedi. Cijene rastu pa tako se stvara i inflacija. Neke države su se upustile i u dodatne troškove kako bi ublažile porast cijena energenata i zbrinule izbjeglice, sažima povjerenik Gentiloni. "Mi moramo u ovim nesigurnim vremenima biti spremi našu politiku voditi koordinirao i fleksibilno. To zapravo znači: moramo se stalno prilagođavati."

Christian Lindner
Njemački ministar financija Lindner još uvijek vjeruje kako je gospodarski rast "moguć", ali u EU prevladava mišljenje kako je on - malo vjerojatan.Foto: Gustavo Valiente/dpa/EUROPA PRESS/picture alliance

Gospodarski rast "moguć", ali malo vjerojatan

U ovom trenutku se nitko ne usuđuje uopće dati neku ozbiljnu prognozu gospodarskog rasta: njemački ministar financija Lindner još uvijek vjeruje kako je rast "moguć", ali i Europska središnja banka prije polazi od pretpostavke stagnacije povezane s inflacijom. No Gentiloni kaže kako će se EK tek u svibnju odvažiti na neku procjenu.

Među ministrima financija se postavilo i pitanje potpore građanima kako bi se ublažio porast cijena energenata. Tu je i njemački ministar financija za "brzu, ciljanu i vremenski ograničenu" pomoć i gospodarstvu i građanima, ali naglasak je na "vremenski ograničenu". Jer to je golemo opterećenje za državne blagajne i to se jednostavno ne može trajno podupirati.

I nafte i plina - ima

Cijene energenata su počele rasti već prije izbijanja rata, a sad na njih utječe i očekivanja da će one biti još veće. No stvarne nestašice fosilnih goriva nema i teško da će je biti: ne samo jer Rusija nije jedini izvor, nego zato jer niti ona, niti Europska unija nisu spremne prekinuti tu trgovinu.

Cijene goriva na postaji u Francuskoj 8. ožujka
Čitav niz članica je uvelo neke vrste potpore kako bi se ublažio rast cijena energenata, ali već u veoma dogledno doba će se to jednostavno morati prepustiti tržištu.Foto: Eric Gaillard/REUTERS

No to je ministre financija navelo na pitanje, kako da se ubuduće formiraju cijene energenata. U pravilu je cijena električne energije povezana s cijenom plina, ali to se sad čini neodrživim. A kad je riječ o posljedicama rata i embarga, Francuska i Italija su se založile za formiranje još jednog, sad fonda za koje bi zajednički jamčile i sve članice Unije u volumenu od 750 milijardi eura za ublažavanje posljedica ovog rata i zaoštravanja odnosa s Rusijom.

Još jednom: ne

O tome je bilo riječi i na sastanku na vrhu prošlog tjedna u Versaillesu, a već i tamo je uvjerljiva većina predsjednika država i vlada odbila taj prijedlog. Još uvijek je na stolu fond za sanaciju štete uzrokovane pandemijom, a za ostalo treba biti dovoljan i redovan proračun EU. Jedino oko čega su se mogli složiti jest stvaranje "novog investicijskog modela" i za zaštitu klime i za veće izdatke za obranu.

Tu i Donohoe govori o "novim idejama" kako da se plate veći izdaci za obranu, a povjerenik za gospodarstvo Gentiloni je tek mogao konstatirati kako "neće biti povratka na stara pravila".

Sjedište EK u Bruxellesu
Izazov je velik i težak, ali bi bila velika greška podcjeniti gospodarsku snagu i mogućnosti ujedinjene Europe.Foto: viennaslide/imago images

Europa se mijenja

Jer kako je izračunao Jean Pisani-Ferry iz briselskog instituta Bruegel, članice Unije će ove godine morati negdje naći 50 milijardi eura kako bi ublažili porast cijena i energenata i živežnih namirnica. Onda procjenjuje da će 75 milijardi eura koštati stvoriti alternativu energentima iz Rusije, a misli da će oko 30 milijardi koštati pomoć izbjeglicama i humanitarna pomoć Ukrajini. A tek onda još dolazi i 20 milijardi eura za veće izdatke vojsci.

Utoliko on smatra kako se EU može "oprostiti od nade" kako će se oporaviti nakon pandemije korone. "Dugoročno, tu se za EU radi o promjeni čitavog političkog sustava, politike proračuna, makroekonomskih ciljeva i regulacije tržišta. A povrh svega toga će se promijeniti i promjena zadaća koje su imale same članice i Unija", misli ovaj ekonomist.