Minimalna mirovina za sve? | Politika | DW | 05.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Minimalna mirovina za sve?

4,2 milijuna građana Njemačke ima posao od kojeg ne može živjeti. I oni nakon 35 godina rada odlaze siromašni u mirovinu. Može li im pomoći tzv. temeljna minimalna mirovina?

U bogatoj Njemačkoj to zvuči paradoksalno: „pogrešno" radno mjesto je jedan od glavnih rizika za osiromašenje. Jer, tko svoj puni radni vijek radi za minimalnu plaću, u mirovinu će, tako javlja Ministarstvo rada, otići s mirovinom od svega 517 eura. To je iznos koji, pogotovo u većim gradovima, nije ni izbliza dovoljan za preživljavanje. Za 4,2 milijuna zaposlenih u Njemačkoj koji su na minimalcu, je upravo to žalosna perspektiva za starije dane. Pitanje koje se postavlja: je li to pravedno u zemlji u kojoj je privatni imutak građana prošle godine dosegao rekordni iznos 5.977 milijardi eura?

Temeljna mirovina: sigurnosna mreža i nagrada za radni vijek

Aktualna koalicijska kršćanskodemokratsko-socijaldemokratska vlada je u svom koalicijskom ugovoru spomenula uvođenje tzv. temeljne minimalne mirovine koja bi spriječila osiromašenje. Po ovom dogovoru temeljna mirovna bi trebala biti deset posto više od tzv. egzistencijalnog minimuma dakle iznosa koji se ne oporezuje (trenutno 735 eura mjesečno). Dodatak na mirovinu bi se isplaćivao nakon temeljite provjere financijskog stanje podnositelja zahtjeva.

No socijaldemokratski ministar rada Hubertus Heil je sada u javnost izišao s prijedlogom da se umjesto birokratski kompliciranog ispitivanja pojedinačnih prava na povećanje mirovine jednostavno uvede minimalna mirovina za sve koji su u mirovinski sustav uplaćivali 35 godina. Ovakva mirovina bi državu stajala, kako je Heil rekao, „jednoznamenkasti srednji iznos u milijardama godišnje". Znači oko 5 milijardi eura.

Deutschland Hubertus Heil stellt Rentenkonzept vor (picture-alliance/dpa/B. Pedersen)

"Fiks ideja" ili realnost? Hubertus Heil

Ulrich Schneider, direktor humanitarne krovne organizacije Paritätischer Gesamtverband, temeljnu minimalnu mirovinu smatra dobrom idejom. U razgovoru za DW objašnjava da se ne radi samo o novcu nego o priznavanju radnog vijeka pojedinca. „Ne radi se samo o sprečavanju siromaštva nego i o osjećaju da se rad isplati", rekao je Schneider.

Drugačiji tonovi dolaze iz konzervativnijih krugova kršćanskodemokratske Unije CDU/CSU. Doduše radničko krilo Unije smatra da se radi o „prijedlogu o kojem se može razgovarati". No veliki dijelovi Unije, na čelu s kancelarkom Angelom Merkel, smatraju da treba ostati pri koalicijskom sporazumu u kojem se izričito spominje provjera svakog povećanja mirovina, a ne paušalno povećanje za sve.

Minimalna mirovina je neka vrsta popravnog

Minimalne satnice u nekim zemljama

Povećati minimalac! (Minimalne satnice u nekim zemljama)

Johannes Geyer, stručnjak za pitanje mirovina na Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW) prijedlog ministra rada „u principu" smatra pozitivnim. No on istodobno upozorava na prevelika očekivanja kad je u pitanju ovakav oblik financiranja poodmakle dobi. Ipak smatra da je najbolje oružje u borbi protiv siromaštva u starosti solidna plaća tijekom radnog vijeka. „Minimalna mirovina je neka vrsta popravnog nakon što je propušteno pobrinuti se za solidne plaće tijekom radnog vijeka", kaže Geyer. On smatra da je širenje sektora niskih plaća započelo mnogo prije od zloglasnog paketa reformskih mjera koje je prije petnaestak godina provela vlada tadašnjega kancelara Gerharda Schrödera.

Stoga i stručnjaci poput Ulricha Schneidera traže da se mjere borbe protiv siromaštva u starosti spriječe povećanjem aktualnih plaća. „Ako Njemačka želi spriječiti niske mirovine, tada mora aktualni minimalac povećati s devet na najmanje 12 ili 13 eura po satu", kaže Schneider. On i dalje ideju minimalne mirovina smatra ispravnom i uvjeren je da si vlada može priuštiti njezino financiranje.

No trenutno su slabi izgledi da minimalna mirovina, onako kako ju zamišlja ministar Heil, postane stvarnost. Otpori unutar koalicijske vlade su trenutno preveliki.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva