1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Milton Friedman – ekonomist 20. stoljeća

Srećko Matić23. studenoga 2006

Krajem prošlog tjedna stigla je vijest kako je preminuo Milton Friedman, ekonomist i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976. Ukratko portretiramo tog velikana ekonomske znanosti.

https://p.dw.com/p/9ZLF
Nobelovac s radikalnim idejama
Nobelovac s radikalnim idejamaFoto: AP

Već i ono što se 1976. čulo iz komiteta Nobelove nagrade prije nego što mu je nagrada bila dodijeljena dovoljno kaže o ovom američkom ekonomistu porijeklom iz Rumunjske - tada još Austro-Ugarske: navodno je rasprava bila veoma žestoka i duga, jer u tradicionalno socijalno orijentiranoj Švedskoj nije nedostajalo Friedmanovih kritičara. Nerijetko mu se prigovaralo da njegovom, danas u svijetu dominantnom liberalnom teorijom bogati postaju još bogatiji, a siromašni još siromašniji. Ali nagradu je ipak dobio - jer mu je svatko morao priznati sjajno poznavanje zakona monetarnih tokova baš kao i nevjerojatno bogatstvo duha kojim je ponekad davao vrlo, vrlo neuobičajene savjete.

Keynesov protivnik

Miltona Friedmana često se uspoređivalo i uspoređuje s britanskim ekonomistom Johnom Maynardom Keynesom: prema Keynesu države u doba recesije moraju poduprijeti ekonomiju sa javnim sredstvima. Friedmann je u Roosveltovom projektu "New Deala", koji je i bio nadahnut Keynesovom teorijom, primjetio da se na taj način možda otvaraju radna mjesta, ali da je dolar ipak pretrpio ogromnu deflaciju. Friedman je, kao sjajan matematičar, izračunao da bi ustvari bilo dovoljno da je država jednostavno tiskala više novca i da je pustila privatnom poduzetništvu da samo ulaže u nove projekte.

Zagovornik individualnih sloboda

Friedman je bio gorljivi zagovorrnik inicijative svakog pojedinog čovjeka, odlučno je branio individualne slobode. Već je legendarna njegova ideja liberalizacije konzumiranja droge te borba koju je zajedno sa svojom ženom Rose vodio s ciljem da se roditeljima omogući slobodan izbor škole koju će pohađati njihova djeca.
Kao član takozvane „čikaške škole“ Friedman je pošao od ideje u kojoj je opskrba novcem imala središnju konjunkturno-političku ulogu. Ta je ideja u svijetu poznatija pod imenom „monetarizam“ i političari u cijelom svijetu i danas je koriste u borbi protiv inflacije. Za razliku od Keynesa koji je podržavao politiku reguliranja potražnje i potrošnje, Friedman je predlagao da se fiskalna politika ne regulira povećavanjem ili smanjivanjem kamatnih stopa, već preko upravljanja količinom novca kojeg se emitira na tržište. Ako je više novca u optjecaju, stalno će rasti broj novih radnih mjesta i razina cijena, tako je argumentirao taj ekonomski velikan. Korijeni Friedmanove ekonomske teorije nalaze se u gospodarskoj filozofiji po kojoj se država ne bi trebala uplitati u gospodarske procese, jer će tržišni mehanizmi ionako sami dovesti do stvaranja optimalne situacije u odnosu ponude i potražnje.

Radikalna riješenja?

Kao savjetnik američkog predsjednika Nixona, Friedman je propagirao pravu pravcatu revoluciju socijalnih sustava: želio je uvesti takozvani „negativni porez“. Po tom konceptu država bi svakom čovjeku, koji sam ne zarađuje dovoljno novca, redovito isplaćivala mjesečni dodatak. Friedman je bio duboko uvjeren da će država blagostanja koja počiva na „prisilnim mjerama“ plaćanja poreza kad-tad doživjeti fijasko. Zato je predložio potpuno ukidanje socijalnog osiguranja, te državnog obrazovnog i zdravstvenog sustava. Lako se da naslutiti da Friedmana zbog takvih ideja njegovi kritičari nisu štedjeli.

Savjetnik Reagana, Thatcher, Pinocheta…

Lista njegovih obožavatelja bila je duga: Ronald Reagan je kao američki predsjednik svoju gospodarsku politiku temeljio na bitnim elementima „čikaške škole“. Fridman je savjetovao konzervativnu britansku šeficu vlade Margaret Tatcher, čileanskog diktatora Pinocheta pa čak i desno orijentiranu izraelsku vladu stranke Likud. Nobelovac je oduvijek polarizirao. Jednom je zgodom list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ napisao kako je Friedmanova mašta izrodila i niz provokativnih prijedloga: od već spomenutog liberaliziranja trgovine drogom, preko ukidanja vozačke dozvole, pa do ukidanja pobačaja, školovanja i državne dozvole rada liječnika…Engleze je u 70-im godinama prošloga stoljeća iznenadio prijedlogom besplatne podjele dionica državnih poduzeća građanima, a u Hongkongu se prije desetak godina založio za ukidanje Međunarodnog monetarnog fonda.

Velikan ekonomije 20. stoljeća

Čak i onda kada svoje političke protivnike nije uspio uvjeriti u nužnost provođenja takvih, dijelom i radikalnih rješenje, Friedmana su oni uvijek iznimno poštivali. Milton Friedman je nedvojbeno bio ekonomski stručnjak koji je svijetu omogućio dublje i bolje razumijevanje finacijskih tržišta i novčane politike, ponašanja potrošača i gospodarskih procesa.