Milijarda eura gubitka njemačkih zdravstvenih osiguravatelja | Gospodarstvo | DW | 26.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Milijarda eura gubitka njemačkih zdravstvenih osiguravatelja

Obavezni zdravstveni osiguravatelji su godinama bili čak u golemom plusu. Ali ovu godinu će završiti sa čak milijardu eura gubitka. Političari im odgovaraju da se tek „igraju“ sa brojkama.

Predsjednica krovne udruge njemačkih obaveznih zdravstvenih osiguravatelja (GKV) Doris Pfeiffer zvoni na uzbunu: gubitak koji će pretrpjeti će ove, 2019. godine iznositi preko jedne milijarde eura i to je prvi put da bilježe gubitak od 2015. godine. Kao razlog navodi sve skuplju zdravstvenu skrb i nove metode liječenja, ali i zakonske obaveze koje su nametnute osiguravateljima: „Samo zbog zakona o obaveznom davanju termina za pretragu i zakona o pojačanju osoblja za skrb će i slijedeće godine zdravstvenim osiguravateljima nastati dodatni trošak od pet milijardi eura", izjavila je Pfeiffer.

Doduše, većina osiguravatelja ima još pune blagajne tako da slijedeće godine neće morati povećavati iznos kojeg osiguranici moraju plaćati. Ali već u dogledno doba to više neće biti moguće i morat će se razmišljati o povećanju pristojbi.

Na podršku je naišla i u Liberalnoj stranci koja već tradicionalno lobira za manje utjecaja države u zdravstvenoj skrbi i za više prostora privatnim osiguravateljima. „Činjenica kako obavezni osiguravatelji završavaju godinu sa milijardom gubitka bi trebao biti znak za uzbunu", kaže političar Liberala Michael Theuer.

Kirurg kod zahvata

Zakonodavac je propisao specijalistima "prozor" u njihovom radnom tjednu u kojem moraju primiti i pogledati pacijente koji čekaju na pregled. Ali i to košta osiguravatelje...

„Zdravstveni osiguranici nisu tu za zaradu"

Ova vlada i ministar zdravstva Spahn (CDU) je masovno proširila katalog usluga osiguravatelja i odgodila plaćanje računa takve zaštite za budućnost. „To se sad osvećuje i skoro će dovesti do povećanja pristojbi i novih opterećenja", tvrdi političar Liberala. Kod zaposlenih, u Njemačkoj pola iznosa zdravstvenog osiguranja plaća poslodavac, a druga polovica se odbija od prihoda zaposlenog. Veća pristojba bi tako značila i veće opterećenje tvrtkama i manje plaće zaposlenima.

Odgovor političara vladajuće koalicije je bio brz – i veoma odlučan. Bärbel Bas, zamjenica kluba zastupnika socijaldemokrata u Bundestagu odgovara: „Zdravstveni osiguravatelji nisu štedionice, nego nude uslugu svojim osiguranicima", kaže Bas. „Zakonom o davanju termina se tako daju termini pregleda kod specijalista što je prije moguće, a institucije za njegu bolesnih i nemoćnih dobivaju više osoblja – sve to košta novca. Utoliko je ispravno što (zdravstveni osiguravatelji) moraju smanjiti svoje pričuve od oko 21 milijarde eura i da se taj novac da za bolju skrb."

Uopće, odgovor je Berlina, čak i ovaj gubitak od milijarde eura osiguravatelja ove godine je „lažan deficit", kako ga je nazvao ministar zdravstva Jens Spahn. Prevrtanjem brojeva u poslovnim knjigama su došli do tako golemog gubitka, makar su pričuve obaveznih zdravstvenih osiguravatelja još koncem rujna bile oko 20,6 milijarde eura – četiri puta više nego što im je dozvoljeno. Još prošle, 2018. godine su ti osiguravatelji završili sa plusom na računu u iznosu od oko 2 milijarde eura – i onda nisu govorili kako su spremni smanjiti pristojbe osiguranicima.

Starica kod liječnice

Već i demografskim razvojem, tu će biti sve više starih - i bolesnijih ljudi. Blagajna zdravstvenog osiguranja to jednostavno neće moći izdržati.

„Privatni" osiguravatelji sve manje atraktivni

No prema prognozama Zaklade Bertelsmann objavljene ovog listopada, čitav sustav zdravstvenog osiguranja u Njemačkoj bi već u dogledno doba mogao dospjeti do kolapsa. Prema izračunu njihovih stručnjaka, obavezni osiguravatelji će do godine 2040. biti u gubitku od gotovo 50 milijardi eura – ako se hitno ne povećaju uplate sa sadašnjih 14,6% od prihoda na 16,9% u godini 2040. Problem nisu samo sve veći i skuplji računi liječnika i novih terapija, nego demografija: sve je više starih ljudi i zaposleni će morati plaćati više da bi se održala zdravstvena zaštita čitavog stanovništva.

Jer usprkos zalaganju lobija, privatni osiguravatelji su pokazali kako nisu nikakvo rješenje: oni od početka obračunavaju svoje pristojbe fiksnim iznosom, što odgovara zaposlenima sa većim prihodima koji bi, izračunato u postotcima, možda plaćali i više. No takvi osiguravatelji mogu birati koga hoće osigurati i naravno da biraju samo mlade i zdrave osobe: za svaki rizični faktor ponekad i drastično podižu svoje pristojbe.

Istovremeno, davno su prošla vremena kad je „privatni pacijent" bio kralj kod liječnika jer je i liječnik mogao obračunati značajno višu satnicu. Razlika je danas minimalna, kod nekih specijalista je to čak na koncu manje od „obaveznih". Istovremeno se liječnicima propisuje tek ograničeni kontingent termina za terapiju i veoma je teško takvog osiguravatelja „natjerati" da plati i više – praktično bez obzira na medicinsku nužnost.

Zato i udio „privatnih" osiguranika u Njemačkoj sustavno pada: još 2013. je to bilo oko 9% zdravstveno osiguranih, ove godine ih je 8,74%.

aš(agencije)