1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Migracija kao sredstvo „hibridnog ratovanja“

27. svibnja 2024

Neregularna migracija preko Bjelorusije i Rusije gotovo se nije odvijala u zimskom razdoblju. Ali sada brojke ponovo naglo rastu. Za sigurnosne stručnjake riječ je o “hibridnom ratovanju”.

https://p.dw.com/p/4gD00
Policajci na njemačko-poljskoj granici
Hibridni rat protiv Europske unije - policajci na njemačko-poljskoj graniciFoto: Patrick Pleul/dpa-Zentralbild/picture alliance

Na otoku Usedom, trojica muškaraca jemenske nacionalnosti došla su rano ujutro na plažu. Na graničnom prijelazu s Poljskom, pored poljskog vozača u autu je sjedilo pet Sirijaca. Dvojica Eritrejaca su prilikom kontrole zatečena u taksiju prilikom pokušaja ilegalnog ulaska u Saveznu Republiku Njemačku.

Slične policijske prijave su se tijekom nekoliko proteklih tjedana stalno ponavljale. Na njemačko-poljskoj granici bilježi se ponovni porast migracija, što ne čudi s obzirom na početak toplijeg razdoblja. Ono što je posebno u ovom slučaju je ruta kojom migranti sve više dolaze na područje istočne Njemačke: preko Rusije i Bjelorusije.

Prema informacijama WDR-a, NDR-a i Süddeutsche Zeitunga, Bjelorusija očito intenzivnije radi s Rusijom na krijumčarenju migranata iz kriznih ili siromašnih područja u Europsku uniju. To pokazuje, na primjer, aktualna statistika Savezne policije. Shodno tome, ovog proljeća naglo je porastao broj neovlaštenih ulazaka povezanih s te dvije zemlje. Najprije je neregularna migracija ovom rutom opala u siječnju i veljači 2024. godine, na manje od 30 otkrivenih slučajeva. Usporedbe radi: u istim mjesecima prošle godine taj broj je bio više od dvadeset puta veći.

"Hibridni rat"

No, mir na ovoj ruti trajao je samo kratko. Od proljeća je migracija opet naglo porasla: već u ožujku je zabilježeno 412 slučajeva, u travnju 670, te 416 do sredine svibnja, prema podacima Savezne policije.

Sveukupno gledano, migracija preko balkanske rute i Slovačke ili Češke i Poljske u Saveznu Republiku Njemačku i dalje je dominantna po broju evidentiranih slučajeva na njemačko-poljskoj granici. I ovdje je, nakon relativno niskog broja slučajeva tijekom prva dva mjeseca, došlo do povećanja u ožujku. Ali postoji jedna važna razlika: migraciju preko Bjelorusije i Rusije europski političari i sigurnosne službe u velikoj mjeri smatraju kontroliranom.

U njemačkim sigurnosnim krugovima razvoj se prati sa zabrinutošću. Ukupan broj ove godine i dalje je znatno manji nego prethodnih godina. Međutim, nakon iznenadnog skoka u proljeće, ne može se isključiti dalji porast. "Ovdje imamo posla s hibridnim ratovanjem”, kažu pripadnici sigurnosnih krugova.

ilegalni migranti čekaju svoju šansu u Brestu
Jemen, Afganistan, Somalija, Eritreja - ilegalni migranti čekaju svoju šansu u BrestuFoto: Ales Petrowitsch/DW

Kratkoročne vize za Rusiju

Sigurnosne službe imaju indicije o kontroliranoj migraciji. Neki migranti daju  informacije o vlastitoj ruti putovanja. Prema medijskim istraživanjima, oko polovine ispitanih na ovoj ruti je izjavilo da su vize za Rusiju dobili u diplomatskim predstavništvima u matičnim zemljama.

Rusija, kako se navodi, namjerno izdaje takve dokumente kako bi privukla migrante. Oni često lete do Moskve ili Sankt Petersburga, odakle se prebacuju u Bjelorusiju, a nakon toga često dalje u EU.

Savezna policija je na novinarski upit potvrdila da se njihov ulazak u Rusku Federaciju uglavnom odvijao zračnim putem, a dalje kopnenim. Oni često posjeduju ruske kratkoročne vize, poput onih koje se izdaju turistima, poduzetnicima ili studentima.

Svjesno ugrožavanje ljudskih života

Za razliku od prije nekoliko godina, većina migranata koji trenutno dolaze preko Rusije i Bjelorusije ne dolaze iz Iraka. Prema statistici Savezne policije, glavne zemlje porijekla onih koji dolaze rutom preko Bjelorusije su Sirija i Afganistan, a dosta ih potječe i iz Somalije, Jemena i Eritreje.

Otkako je migracija preko Rusije i Bjelorusije prvi put naglo povećana 2021. godine, u zemljama Europske unije se govori o tome da se ona ciljano koristi "kao oružje". Stručnjaci iz radne grupe Hybrid pri Saveznom ministarstvu unutarnjih poslova, u čijem fokusu je hibridno ratovanje, prethodno su u povjerljivom dokumentu analizirali što to ustvari predstavlja.

Prema tom izvještaju, migracija "ne predstavlja prijetnju sama po sebi". Međutim, pojedine države su tu pojavu zloupotrijebile "u svoje političke svrhe - na primjer za postizanje vanjskopolitičkih ciljeva ili za konsolidaciju domaćeg političkog položaja vlade". Dalje se ističe: "Državni akteri svjesno prihvaćaju rizik za ljudske živote.” Ciljne države treba natjerati da „poduzmu mjere zaštite granica, čime bi preopteretile postojeću graničnu infrastrukturu“.

Finsko-ruska granica koja je u međuvremenu zatvorena
Na finsko-ruskoj granici koja je u međuvremenu zatvorenaFoto: Heikki Saukkomaa/picture alliance/dpa/Lehtikuva

"Državno krijumčarenje”

Migracija preko Bjelorusije je počela još godinu dana prije početka ruskog agresorskog rata na Ukrajinu, ubrzo nakon što je EU uvela sankcije režimu u Minsku. Od tada su zapadni političari i vlasti u više navrata isticali da ova migracija preko Rusije nije direktna posljedica rata, nego se doživljava kao državno krijumčarenje.

Poljska je 2021. godine bila prva zemlja u toj regiji koja je masovno povećala broj službenika na granici s Bjelorusijom. Visoka ograda i elektronski sustav nadzora postavljeni su s ciljem smanjenja broja neregularnih graničnih prelazaka. Nakon Poljske i Litve, prošle godine su svoju zaštitu granica pojačale i Letonija, a potom i Finska.

Kako je na upit WDR-a, NDR-a i Süddeutsche Zeitunga pojasnilo finsko Ministarstvo unutarnjih poslova, Rusija je na jesen 2023. počela dovoditi migrante bez šengenske vize na granicu s Finskom. Samo nekoliko tjedana nakon što se broj takvih osoba povećao na više od 500 u roku od sedam dana, Finska je zatvorila svoje granične prijelaze. Finska policija je tada, kako je još rečeno, imala informacije da se nekoliko tisuća ljudi približilo granici i da su ruske vlasti planirali dolazak migranata na finsku granicu.

Poljska ograda prema Bjelorusiji
Poljska je izgradila ogradu prema BjelorusijiFoto: Agnieszka Sadowska/AP Photo/picture alliance

U fokusu cijela vanjska granica Europske unije

Tema "migracije kao hibridnog oružja” posljednjih godina postaje sve važnija. Agencija EU za zaštitu granica Frontex u povjerljivoj analizi rizika za 2023/2024. također navodi da je povećana "vjerojatnost korištenja neregularne migracije kao sredstva pritiska". Frontex se također fokusira na Rusiju: ​​Kremlj ima mogućnost utjecati na rute avionskih letova, dok u isto vrijeme ruske vlasti mogu organizirati i rute na ruskoj teritoriji.

U stvari, stručnjaci Frontexa vjeruju kako postoji opasnost da bi migranti mogli poslužiti kao sredstvo pritiska na više područja vanjske granice EU: prema internoj evidenciji, to ne uključuje samo Rusiju i Bjelorusiju, nego i Srbiju, Tursku, Libiju i Maroko . Za razliku od Rusije, ove države su više puta koristile migraciju kao sredstvo pritiska, ali ne i kao alat u hibridnom ratu.

fs/mb/WDR/NDR