1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Mi snosimo povijesnu i trajnu odgovornost"

27. siječnja 2012

27. siječnja se obilježava Dan sjećanja na žrtve Holokausta. Na ovaj dan je prije 67 godina Crvena Armija oslobodila je logor u Auschwitzu i malo kasnije suočila svijet sa strašnim zločinima počinjenim na ovom mjestu.

https://p.dw.com/p/13qOb
Dan sjećanja na žrtve nacizma
Dan sjećanja na žrtve nacizmaFoto: AP

Auschwitz je sinonim za masovna ubojstva prije svega europskih židova, a potom Sinta, Roma i mnogih drugih koji se nisu uklapali u nacistički svjetonazor. On je izraz ludila zasnovanog na rasizmu takozvanog Trećeg Reicha. Ovdje je u razdoblju između 1933. do 1945. godine ubijeno milijun i 100.000 osoba, (među njima najviše pripadnika židovske vjeroispovjesti ) koje su nacisti dovodili iz svih krajeva Europe. Ovaj koncentracioni logor u Poljskoj, oslobođen je od strane Crvene Armije 27.siječnja 1945. godine. Ovaj datum je 1996. godine na inicijativu ondašnjeg njemačkog predsjednika Romana Herzoga, uveden kao Dan sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma. 2005. godine su i Ujedinjeni narodi 27.siječanj proglasili Međunarodnim danom sjećanja na Holokaust.

Auschwitz
Među logirašima je bilo i židova, Sinta, Roma, homoseksualaca...Foto: APTN

I ove godine će taj datum u Njemačkoj biti posebno obilježen. U Bundstagu se održava prigodna manifestacija na kojoj će govor držati i jedan od najuglednijih i najpopularnijih njemačkih židova danas, književni kritičar Marcel Reich-Ranicki. Njegovi su roditelji ubijeni tijekom Drugog svjetskog rata dok je on sam preživio ovo razdoblje i Varšavski geto.

Kasno priznanje Romima i Sintijima

Dok su židovske žrtve od samog početka, tj. konca Drugog svjetskog rata priznate kao žrtve nacizma i rasizma Hitlera i njegove mašinerije, Sinti i Romi su na ovo priznanje morali čekati dugi niz godina. Naime, masovna uništenja i ubojstva ovog naroda dugo vremena su slovila ne kao ubojstva na osnovu rasizma već na osnovu njihovog navodnog kriminalnog ponašanja - navodnih krađa i čestih lutanja, selidbi, odnosno, nomadskog načina života

Ulaz u Aschwitz
Ulaz u logor iz kojeg su živi izašli tek rijetkiFoto: AP

„Ova grupa žrtava je dugo bila isključena iz isplate obeštećenja zbog svojih stradanja. Njemačka vlada je tek 1982. godine priznala da je nad Sintima i Romima počinjen genocid iz rasističkih razloga. Ova manjina je i danas među najdiskriminiranijima u Europi“, rekao je prošle godine na ovaj dan predsjednik njemačkog parlamenta Norbert Lammert. Naime, manifestaciji sjećanja na žrtve Holokausta, predstavnici Sinta i Roma u Bundestagu su po prvi puta nazočili tek 2011. godine.

Upravo zbog ovih riječi kao i izuzetnog zalaganja u borbi protiv antisemitizma uopće i desnog radikalizma, Međunarodni komitet Auschwitz bi danas u Bundestagu Lammertu trebao uručiti zahvalnicu za njegov rad na ovom području.

Prisutnost najviših političara

Na ovogodišnjoj prigodnoj svečanosti u Bundestagu nazočit će i njemačka kancelarka Angela Merkel kao i njemački predsjednik Christian Wulff. On je bio prvi njemački predsjednik koji je u bivšem koncentracionom logoru u Auschwitzu održao govor u kojem je naglasio kako su za slobodu i demokraciju najgora ravnodušnost.

Christian Wulff u Auschwitzu
Christian Wulff u AuschwitzuFoto: picture-alliance/dpa

"Naziv Auschwitz kao niti jedan drugi ne oslikava toliko zločine koje su Nijemci počinili nad više milijuna ljudi. Ti zločini nas ispunjavaju gađenjem i sramom. Mi snosimo povijesnu i trajnu odgovornost koja je u potpunosti neovisna od individualne krivnje. Ne smijemo dozvoliti da se ovakav zločini ikada više ponovi“, rekao je tada Wulff.

Autor: Željka Telišman, Mehmed Smajić ( Ludger Kezmierczak, dpa )

Odg.ured: Z. Arbutina