Metastatski melanom – smrtna presuda u BiH

„Na sve naše zahtjeve i pokušaje da dobijemo lijekove za pacijente u FBiH, nadležni su ostali gluhi i slijepi", kaže dr. Banjin. Razlog „gluhoće i sljepoće" nadležnih svakako je i prekompliciran sustav, posebno u FBiH, gdje se zdravstveno osiguranje dijeli na kantonalnu i entitetsku razinu. U zdravstveni sektor u FBiH u prosjeku se, prema riječima Novke Agić, direktorice Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH, godišnje ulaže 1,6 milijardi konvertibilnih maraka. Od tog iznosa, tvrdi Agić, za osiguranje se izdvaja tek nekih 150 milijuna, što je nedovoljno za osiguranje svih potrebnih terapija, a u startu nedostaje nekih 60 milijuna. Jedna od posljedica toga je da na liste Zavoda u posljednjih pet godina nije dodan nijedan citostatik, pa tako ni terapije za melanom.

Zavod se, tvrdi Agić, uporno obraća nadležnim organima, posebno upozoravajući na činjenicu da je broj oboljelih od teških, kancerogenih oboljenja u porastu i da je u FBiH već premašio brojku od 10.500. Dodaje, također, da se obraćala i federalnom Parlamentu, gdje ju je ozbiljno saslušao Dom naroda, dok političari Zastupničkog doma nisu bili pretjerano zainteresirani za zdravstvenu problematiku, pa nije bilo kvoruma da se usvoje neka predložena rješenja.

Problem u cijeloj BiH još uvijek predstavlja i jedinstvena stopa PDV-a na sve proizvode, pa tako i na lijekove, kao i razna carinska i druga davanja, kojih ni lijekovi nisu pošteđeni.

Predsjednik Odbora za zdravstvo Parlamenta FBiH, dr. Ibrahim Šišić, inače i sam klinički onkolog, priznaje da se problemi zdravstva uzimaju „kao naslijeđena stvar i slabo dopiru" do njegovih kolega u Parlamentu. Za probleme pacijenata s malignim oboljenjima, tvrdi dr. Banjin, razumijevanja nekada nemaju ni njene kolege, pa često takve pacijente u startu smatraju „otpisanima".

Udruženjem do lijeka

Od 2011. godine u FBiH je registrirano više od 250 pacijenata oboljelih od metastatskog melanoma. U gotovo pola slučajeva zabilježen je smrtni ishod, a bolest najčešće napada osobe mlađe od 40 godina. Broj oboljelih je, kako upozoravaju stručnjaci – onkolozi i dermatolozi – u porastu.

Upravo taj problem, kao i problem s kojim se već godinama susreće – nemoć da pomogne pacijentima, ponukao je dr. Maju Banjin da inicira osnivanje Udruženja oboljelih od melanoma (UOM) FBiH. Udruženje, koje je i službeno predstavljeno u Sarajevu, pokušat će se izboriti da pacijenti oboljeli od malignog melanoma, ali i drugih malignih oboljenja, imaju priliku dobiti adekvatnu, suvremenu terapiju, terapiju koja daruje život.

UOM je početak svog rada ujedno obilježio i početkom kampanje „Svi smo krivi", kojom će pokušati podići i svjesnost javnosti o najzloćudnijem tumoru, te ukazati na sve probleme sa kojima se oboljeli susreću.

Slična udruženja u susjednim državama, Hrvatskoj i Srbiji, kako kaže Banjin, puno su pomogla da se na listama dostupnih lijekova, a čije troškove pokriva zdravstveno osiguranje, nađu i moderne imuno i ciljane terapije, dokazano učinkovite u tretiranju metastatskog melanoma, ali i nekoliko drugih vrsta raka.

Letargija koja ubija

Zavod za zdravstveno osiguranje, kako je na predstavljanju UOM-a rekla Novka Agić, hitno će se aktivirati na iznalaženju rješenja i dodavanja imuno i ciljane terapije za oboljele od metastatskog melanoma na listu lijekova koje pokriva osiguranje. Dugo se na to i čekalo, smatra struka.

„To je posljedica društva u kojem živimo, društva koje tone, u kojem ljudi sve više ruju po kontejnerima, pokušavaju preživjeti i normalno je da ta priča o nekoj bolesti, koja je tamo negdje i koja se događa nekom drugom ne zanima nikoga", kaže dr. Banjin i zaključuje: „Vi vidite na koncu jednu letargiju i u procesima biranja onih koji će nas voditi, jednu letargiju u procesu obrazovanja, to se vidi svugdje, osjeća na svakom koraku, tako da nije čudo što se to događa i u zdravstvu, pogotovo u nečemu što se zove metastatski melanom."