Merzovo "ne" Trumpu – pravi problemi su kod kuće

Friedrich Merz  već je napravio dvostruku piruetu u odnosima s Donaldom Trumpom  otkako su obojica (istodobno) na vlasti – a tome nema ni godinu dana.
Prošle godine Merz je bio oštar Trumpov kritičar, ali onda je došla faza zbližavanja – Merzovi kritičari kažu “ulizivanja”. Taj naizgled sve bolji odnos dosegnuo je vrhunac prije dva tjedna u Bijeloj kući.

Ondje je kancelar pokazao razumijevanje za američke i izraelske udare na Iran u kojima je ubijen i vrhovni vođa Ali Khamenei. Kancelar je svjesno propustio priliku (o)držati Trumpu lekciju o međunarodnom pravu.
No, sada je stvar odjednom opet drugačija – za Merza američki potezi u Iranu idu predaleko.

Merzovo "ne” Trumpu

U ponedjeljak (16. ožujka) političkim Berlinom kolalo je pitanje hoće li se doista njemačka vojska uključiti u misiju osiguravanja Hormuškog tjesnaca – koji je Iran  zatvorio i time spriječio da petina svjetske nafte krene prema ciljnim tržištima.

Merzov odgovor stigao je poslijepodne i bio je jasan. “Sjedinjene Američke Države i Izrael nas nisu konzultirali ni prije ovog rata. Nije bilo nikakve zajedničke odluke o Iranu”, rekao je. “Zato se ne postavlja ni pitanje hoće li Njemačka ovdje vojno sudjelovati. Nećemo to učiniti.”
Ranije je Trump tražio da NATO pomogne u osiguravanju prometa nafte, inače je zaprijetio da se NATO-u ne piše dobro.

I njemački socijaldemokratski ministar obrane Boris Pistorius – najpopularniji političar u zemlji – dijeli stav kancelara. “Ovo nije naš rat, nismo ga mi započeli. Želimo diplomatska rješenja i brz kraj, a teško da tome pridonosi još više ratnih brodova u regiji.”

Pistorius također smatra da nije primjereno širiti vojnu misiju EU-a pod nazivom ASPIDES. Kaže da je misija predviđena za Crveno more, a da je u Hormuškom tjesnacu sasvim drugačija situacija. Mogućnost proširenja misije spomenula je visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas.

Cijene energenata vrše pritisak na gospodarstvo

Kancelar Merz bio je kritičan prema Trumpu i prije nekoliko dana, tada još između redova. “Svaki dan rata postavlja sve više pitanja”, rekao je. Brine ga što SAD i Izrael “očito nemaju zajednički plan kako se rat može brzo privesti jasnom kraju”.

Upozorio je da Njemačkoj i Europi ne koristi beskrajni sukob, da sve utječe na sigurnost, opskrbu energentima i moguće migracije.
Merza posebno pogađa to što je cijena barela sirove nafte otišla u nebo, a Nijemci plaćaju gotovo najskuplje gorivo u Europi. Jer upravo je on obećao oporavak gospodarstva kao najvažniji cilj.

To nije išlo bajkovito ni prije rata u Iranu. Samo je golemo zaduživanje zemlje spriječilo nastavak recesije. U suprotnom, množe se stečajevi poduzeća, neke firme odlaze u inozemstvo, nestaju radna mjesta – čak ih i Volkswagen ukida, i to 50.000.

Sada institut Ifo računa da će požar u Iranu zakočiti oporavak privrede i pridonijeti inflaciji. Ako se rat brzo smiri, Njemačka će ove godine izgubiti 0,2 posto BDP-a i rast će iznositi svega 0,8 posto. Ako rat potraje, izgubit će barem 0,4 posto.

Kancelarova dvostruka dilema

Ekonomska krvna slika Njemačke odlučit će o tome je li ova savezna vlada uspješna – Merz to dobro zna. Sve to igra ulogu i u nizu pokrajinskih izbora ove godine.

U Baden-Württembergu su Merzovi demokršćani tijesno izgubili od Zelenih pa će im (kako se očekuje) ostati mlađi partner u pokrajinskoj vlasti. Sljedeća izborna runda na programu je već u nedjelju (22. ožujka) u Porajnju-Falačkoj.

A onda se u rujnu bira u Saska-Anhaltu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju. Građani te dvije istočne pokrajine najviše povjerenja imaju u desničarsku Alternativu za Njemačku (AfD).
Ta stranka ionako želi ukinuti sankcije Rusiji i omogućiti dolazak jeftinije ruske energije u Europu. AfD-u ide u prilog i to što Donald Trump razmišlja o ukidanju sankcija protiv Moskve kada je riječ o energetici.

Merz se tako našao u dvostrukom rebusu. Želi zadržati sankcije protiv Moskve kako bi Rusija i dalje bila pod pritiskom dok vodi agresiju u Ukrajini. A opet, velika većina Nijemaca očekuje od svoje vlade da obuzda divljanje cijena energenata.

Ankete pokazuju uvjerljivo protivljenje mogućnosti njemačkog sudjelovanja u ratu protiv Irana. To je Merzova druga dilema jer bi istodobno želio pokazati da je pouzdan NATO-partner SAD-u, kako bi Trump barem donekle ostao pri tome da pomaže Ukrajini.

I na tom je terenu Merz uzmaknuo nakon što je mukotrpno gradio solidan odnos s Trumpom – možda i po cijenu političkog samoporicanja.
Doduše, u odbijanju sudjelovanja u ratu u Iranu nije usamljen u Europi. Velika Britanija i Francuska – obje s puno jačim mornaricama od Njemačke – također nisu oduševljene Trumpovim pozivima da krenu u rat koji nisu započeli.