Merz: za Njemačku je vanjska politika u središtu zanimanja

Na ovo je pitanje Martin Giese, glasnogovornik saveznog ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula (CDU), bio vrlo dobro pripremljen: Kada je posljednji put neki kancelar otvorio godišnji rutinski sastanak svih 230 njemačkih veleposlanika iz cijelog svijeta u Berlinu? Radi se naime o redovitom rutinskom susretu kojem kancelarski ured obično ne pridaje preveliku pozornost.

„To seže vrlo daleko u prošlost. Posavjetovao sam se sa svojim kolegama i morali smo tražiti vrlo daleko unatrag. Jedini put kada je jedan kancelar otvorio ovu konferenciju bio je 2000. godine, kada je to učinio tadašnji kancelar Gerhard Schröder," uzvratio je Giese.
A sada dakle Friedrich Merz. Dvadeset i pet godina poslije. Od tada se, može se reći, svijet dramatično promijenio. Doista, savezni kancelar je u ponedjeljak, na početku višednevne konferencije u berlinskom Ministarstvu vanjskih poslova, održao gotovo programski govor o budućem značenju njemačke vanjske politike. Uz to se još sastao s okupljenim veleposlanicama i veleposlanicima na pozadinskom razgovoru, što je također prilično neuobičajeno.

Merz: „Novi sukob sustava"

U svom govoru Merz je ocrtao sliku svjetskog poretka u kojem se gotovo svakodnevno mijenjaju nekada čvrsta temeljna uvjerenja: „Ono što smo nazivali liberalnim svjetskim poretkom sada je s mnogih strana pod pritiskom, pa i unutar samog političkog Zapada. Novi sukob sustava već je izbio između liberalnih demokracija i osovine autokracija, koja upravo traži otvoreno natjecanje sustava s našom demokracijom." Osovina autokrata, to su prije svega Kina i Rusija, mogu se protumačiti Merzove riječi.

Dugo se Njemačka, kaže, osjećala u varljivoj sigurnosti da sve globalne potrese zemlja sama neće u potpunosti osjetiti. „To je dovelo do stava da se ne bi trebalo brinuti o ratovima tamo daleko, agresorima, onima koji krše pravila. Time se zadovoljava gotovo izolacionistička potreba u našem stanovništvu. Ali Njemačka nije otok, iako smo mi i naša zemlja okruženi prijateljima, kako to tako lijepo kažemo.“

Vanjska politika kao politika interesa

Za kancelara Merza to znači: vanjska politika više nije, kao dugi niz godina u Njemačkoj, hobi nekolicine stručnih političara. Nego temelj za sva područja politike, osobito za gospodarsku politiku. I ona je prije svega politika interesa: Njemačka zauzima na međunarodnoj pozornici stavove koji prije svega koriste prodajnim tržištima njemačkog izvoznog gospodarstva.

Njemačka mora biti prisutnija, mora preuzeti snažnu ulogu, kaže Merz: „To je odgovornost koja nam kao gospodarski najjačoj zemlji na ovom kontinentu ne samo pripada ili čak slučajno dolazi, koju ne preuzimamo iz pozicije nadmoći ili oholosti, nego odgovornost koja proizlazi iz geostrateškog položaja naše zemlje i koju moramo preuzeti, u vlastitom interesu, ali i u interesu naših europskih susjeda i cijele Europske unije."

Socijaldemokrati podržavaju kurs kancelara

„Vanjski kancelar" nazivaju novog kancelara od njegova stupanja na dužnost brojni promatrači: Merz je doista bio na gotovo svim međunarodnim pozornicama, kod američkog predsjednika Donalda Trumpa u Washingtonu, na brojnim sastancima s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, na summitu država NATO-a. I isti promatrači predbacivali su mu da zanemaruje unutarnju politiku.

Ali kod koalicijskog partnera Merzovog CDU-a, socijaldemokrata, vanjskopolitički naglasak novog šefa vlade nailazi na dobar prijem. Adis Ahmetović je vanjskopolitički glasnogovornik zastupničkog kluba SPD-a i kaže za DW: „Trenutno u svijetu ne manjka  sukoba i zato je dobro kada parlament ima izravan kanal i prema kancelaru, kako bi zajedno skicirali smjernice – vlada i parlament. A to trenutačno u vladi, moram reći, funkcionira vrlo dobro.“

Ischinger: „Njemačkoj se često predbacuje nedostatak hrabrosti“

A što sada novi pristup znači za oko 230 veleposlanica i veleposlanika zemlje? Kako se percipira Njemačka koja se više upliće, prisutnija je, više nije otok, kako kaže Merz? Wolfgang Ischinger bio je veleposlanik u SAD-u i u Velikoj Britaniji i dugi niz godina šef Minhenske sigurnosne konferencije (MSC). On kaže za DW: „Može biti da Njemačka sebe samu često doživljava kao pogođenu krizama. Ta slika, međutim, ne mora se nužno poklapati s percepcijom Njemačke u svijetu. Iz perspektive vanjskog svijeta mi smo izuzetno stabilna i bogata zemlja. Ono što, međutim, u inozemstvu sve više negativno upada u oči jest nedostatak hrabrosti i nedostatak spremnosti na inovacije u Njemačkoj. Tu se narušava naš ugled, a za to smo sami krivi.“

A ako sada fokus njemačke vanjske politike manje leži na obrani ljudskih prava kao u vrijeme bivše ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbockiz Zelenih, nego na više trezvenom zastupanju interesa kao gospodarske nacije, onda to također zapravo nije ništa novo za njemačke diplomate u cijelom svijetu.

Ischinger: „Rad njemačkih vanjskih predstavništava ne mijenja se mnogo. Diplomacija je bila, jest i ostaje na vrijednostima utemeljeno promicanje naših nacionalnih interesa. Čak i ako se kontekst mijenja, jezgra diplomatskog rada ostaje ista.“ Pa čak i ako možda novi kancelar nešto češće posegne za telefonom nego stari.