Merkel i Macron: 500 milijardi za obnovu EU-a | Politika | DW | 19.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Merkel i Macron: 500 milijardi za obnovu EU-a

Njemačka i Francuska postigle su dogovor o fondu za obnovu EU-a od posljedica pandemije koronavirusa. Zaduženjem od 500 milijardi eura trebalo bi se pomoći zemljama koje je kriza najteže pogodila.

Angela Merkel i Emmanuel Macron za vrijeme video-konferencije (REUTERS)

Angela Merkel i Emmanuel Macron za vrijeme video-konferencije

„Ovo je najteža kriza u povijesti Europe", rekla je Angela Merkel i dodala da ta kriza zahtijeva odgovore. Kako bi iz nje izašli „dobro i ojačani", potrebna je suradnja, naglasila je njemačka kancelarka. A ako se Njemačka i Francuska slože, to bi moglo utjecati na mišljenje ostalih zemalja članica EU-a, među kojima je proteklih tjedana bilo velikih rasprava. Zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, kancelarka Merkel zahtijeva da EU iz svog proračuna stavi na raspolaganje 500 milijardi eura za fond za obnovu od posljedica korona-krize, odnosno da se zaduži.

Nakon nekoliko kompliciranih video-konferencija, na kojima su se mišljenja vlada Unije dramatično razilazila i kada se činilo da je dogovor gotovo nemoguć, Merkel i Macron sada pokušavaju pokrenuti njemačko-francuski „motor". „To je strateški zaokret", objasnio je Macron zajednički prijedlog da se milijarde iz proračuna Unije isplate zemljama članicama koje su najteže pogođene posljedicama pandemijske krize.

Novac iz proračuna umjesto kredita

Time bi se trebalo udovoljiti zahtjevu Italije i drugih zemalja južne Europe koje ne žele dodatno povećavati (već postojeći) nacionalni dug. Vlade u Madridu i Rimu najenergičnije se zalažu za pomoć iz europskih fondova, ali traže barem dvostruko više novca nego što je sada predloženo. Merkel i Macron im barem obećavaju novac iz budžeta - umjesto kredita.

Novac bi trebali dobiti „najteže pogođeni sektori i regije", naglašava francuski predsjednik. Tako bi na primjer teško pogođena talijanska turistička branša mogla dobiti izravnu pomoć EU-a. Detalje bi trebala definirati Europska komisija u Bruxellesu, jer ona ionako već ima iskustva s raspodjelom novca iz kohezijskih fondova, kojima se pomaže siromašnijim regijama i tako jačaju zajedništvo EU-a.

Dva gondolijera na praznoj gondoli (Getty Images/AFP/A. Pattaro)

Slika iz Venecije od 18. svibnja 2020.

Njemačka kancelarka pritom govori i o „pripremi" EU-a za izazove budućnosti – ona smatra da je važno ne samo spasiti egzistenciju postojećih europskih industrija, već istovremeno ulagati i u modernizaciju. „Digitalizacija, zeleni dogovor (Green Deal), borba protiv klimatskih promjena" – kancelarka navodi planove koji su usvojeni i prije korone. Koliko će međutim novca biti izdvojeno za očuvanje postojećih, a koliko za buduće tehnologije – to će se morati tek kasnije dogovoriti, i to detaljno.

Tko će vraćati novac?

Kancelarka je priznala da tehnički nije bilo lako izraditi ovaj plan, ali kada je riječ o njegovoj primjeni, o tome moraju odlučiti nacionalni parlamenti. Prema nedavnoj presudi njemačkog Saveznog ustavnog suda, ima razloga za (pravni) oprez. Bundestag će tako odlučivati i o usvajanju novog EU-proračuna, a to će utjecati i na dodatni financijski obujam korona-fonda za obnovu Unije. Korona-kredit EU-a programiran je na rok od dvadeset godina – kancelarka spominje „jako dugo razdoblje". Dugove će dakle otplaćivati naša djeca i unuci. Udio Njemačke u proračunu EU-a iznosi 27 posto.

Tijekom prve faze planom se predviđa povećanje doprinosa zemalja EU-a za oko 50 milijardi eura. Na temelju toga bi se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na financijskim tržištima trebala dodatno zadužiti u iznosu do 500 milijardi eura. Još uvijek je nejasno kako pravnici u Bruxellesu misle riješiti taj veliki pravni problem, jer europski ugovori ustvari zabranjuju EU-institucijama da „gomilaju" dugove. Već se naziru nove tužbe pred najvišim sudovima.

Sposobnost političkog funkcioniranja

Francuski predsjednik i njemačka kancelarka jasno su stavili do znanja da je, kada je riječ o tom fondu, važno pokazati sposobnost političkog djelovanja. Nakon financijske krize „oporavak se odvijao asimetrično", podsjetio je Macron. Pojedine zemlje članice EU-a morale su posegnuti za drastičnim mjerama, dodao je. I sada ima ljudi koji novu krizu koriste kao izgovor za napade na demokratske ideje i temelje Europe, kaže Macron: „Ponekad je teško, pred nama je mnogo laži i napada. Ali ne smijemo posustati i moramo preuzeti veće rizike", to je sama srž zajedničke inicijative, naglasio je francuski predsjednik.

I Angela Merkel se osvrnula na ekstremne i ekstremističke pozicije na demonstracijama i društvenim mrežama: „Ima ljudi koji ne žele snažniju Europu". Kriza je također i vrijeme borbe i zato bi pozicije trebale biti jasne, kaže ona: „Postoje teorije zavjere, ekstremno desničarske i ekstremno ljevičarske teorije. S njima se svakodnevno suočavamo." Kancelarka i predsjednik su izrazili nezadovoljstvo i zbog vala mržnje i otpora korona-mjerama koji se trenutno uočavaju u EU.

Prosvjed na livadi ispred zgrade Reichstaga (picture-alliance/dpa/K. Nietfeld)

Diljem Njemačke, kao ovdje u Berlinu, prosvjeduje se protiv mjera ograničenja, obvezatnog cijepljenja, mreže 5G...

Između skepse i priznanja

Prve reakcije iz Europskog parlamenta bile su pune skepse kada je riječ o obujmu njemačko-francuske inicijative. Europski parlament je zahtijevao četiri puta više novca, naime, 2.000 milijardi eura za fond za obnovu: „Osim fonda za obnovu, potreban nam je strukturalno ojačan proračun EU-a. Isključivo se oslanjati na rješenje od dvije do tri godine (što se odnosi na trajanje fonda, nap. red.), to neće biti dovoljno", objašnjava stručnjak za proračunska pitanja stranke Zelenih Rasmus Andresen. On se pita i hoće li Merkel i Macron uopće dobiti podršku ostalih zemalja Unije.

Zastupnički klub Alternative za Njemačku (AfD) u Europskom parlamentu ukazuje na članak 311. EU-ugovora, kojim se zabranjuje zaduživanje. „Merkel i Macron zaobilaze, iskrivljuju i krše europsko pravo", navodi se iz kluba AfD-a.

S druge strane, Europska komisija pozdravlja plan Pariza i Berlina, ocjenjujući da je to pravi put. Na tom temelju Komisija će idući tjedan konačno moći predstaviti svoj plan za budžet Unije, uključujući i korona-fond, plan koji je ustvari treba biti predstavljen još početkom svibnja. Sada je barem jasno da su na strani Komisije dvije velike zemlje članice, što joj donekle olakšava taj težak zadatak.

Preporuka uredništva