Mediji na njemačkom tvrde: Vučić se sprema okrenuti leđa Putinu | Politika | DW | 07.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

pregled tiska

Mediji na njemačkom tvrde: Vučić se sprema okrenuti leđa Putinu

Ako bude morao birati, srpski predsjednik Aleksandar Vučić dat će EU-u prednost pred Rusijom, piše tisak na njemačkom jeziku. Nedolazak Lavrova bio je moćna lekcija iz zemljopisa, koja pokazuje gdje se Srbija nalazi.

Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov nije mogao u ponedeljak doputovati u posjetu Beogradu, nakon što su srpski susjedi zabranili prelet njegovom avionu. Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše da je tako propao susret predsjednika Srbije i „čovjeka koji godinama na međunarodnoj sceni uljepšava Putinove ratove".

„A bilo je važnih tema za razgovore“, podsjeća list na upravo sklopljen posao s Gazpromom od kojeg bi Srbija – barem tako tvrdi Vučić – još tri godine trebalo da dobija plin po povoljnoj ceni. „Ta vijest je uglavnom tumačena kao ruska nagrada za srpsko držanje prema Kremlju, prije svega za odbijanje priključivanja sankcijama“, navodi FAZ.

„No ne može se previdjeti da Vučić već neko vrijeme oprezno pokušava ići na distancu naspram Putina. Jedan pokazatelj toga su povremeni kritički izvještaji i izjave u imperiji televizija, portala i bulevarskog tiska kojima upravljaju Vučićevi intimusi i koji uvijek izvještavaju u njegovu korist“, dodaje list, navodeći da se u tim medijima čak čulo da je „Lavrov gost koji se sam pozvao“.

„Takve nijanse pokazuju da srpski predsjednik nije prije svega ideolog, već pragmatični moćnik. Nema ništa protiv objava bratstva s Rusijom, kad mu to politički koristi na unutarnjem planu. Ali on ne želi usred rusko-ukrajinskog rata s Rusijom ulaziti u krvno bratstvo koje bi na kraju moglo uništiti srpsku privredu“, navodi dopisnik FAZ-a Michael Martens.

U tekstu se dodaje da je Beogradom kružila čaršijska priča da bi njemački kancelar Olaf Scholz mogao otkazati posjetu Srbiji ukoliko prethodno dođe Lavrov, te da je čak i Vučić govorio o toj temi na servirano pitanje televizije Pink.

„Ovaj blagi zaokret pokazuje da je pod sadašnjim uvjetima teško održiva Vučićeva politika ljuljanja između Istoka i Zapada“, navodi FAZ. „Moglo bi se desiti da se buduće odluke Srbije ne dopadnu Kremlju.“

U članku se podsjeća da je Vučić prije nekoliko godina citirao izjavu koja se pripisuje američkom piscu Ambroseu Bierceu: „Rat je način da Bog nauči ljude zemljopisu.“

„I srpski rusofili su ovih dana dobili lekciju iz zemljopisa“, piše FAZ. „Srbija možda u njihovim fantazijama graniči s Rusijom, ali je na geografskoj karti drukčije. Vučić je tu jednostavnu istinu znao i prije, i sada se njom upravlja koliko može.“

Berlinski Tageszeitung navodi da je Lavrov u Beogradu, osim razgovora o plinu htio „ohrabriti Srbiju da ne slijedi ništa od sankcija koje traži EU".

„Već godinama Srbija hoda po jajima između Bruxellesa i Moskve“, piše list. „S jedne strane predsjednik Aleksandar Vučić ponavlja da Srbija želi pristupiti EU, a s druge strane Putinova Rusija uživa velike simpatije među nacionalističkim strankama u Srbiji i u pravoslavnoj crkvi, a to važi i u pogledu rata u Ukrajini."

Slika za uspomenu: Lavrov i Vučić u Beogradu prije dvije godine (18.6.2020.)

Slika za uspomenu: Lavrov i Vučić u Beogradu prije dvije godine (18.6.2020.)

U švicarskom listu Neue Zürcher Zeitung je o položaju Srbije pisao raniji dugogodišnji dopisnik iz Beograda Andreas Ernst:

„Lako je pretpostaviti da Kremlj pokušava srpskom kartom oslabiti obrambenu moć Europe. Eventualni konflikt na Balkanu bi u ovom trenutku izbacio EU iz krhke ravnoteže i brzo preopteretio NATO. Pitanje je samo: jesu li Srbi spremni sudjelovati u tome? Odgovor glasi: teško, osim ako EU ne počini grube greške.“

U podužem komentaru se opisuje kako Vučić već deset godina u Srbiji vlada „kako mu je volja“, te da je to koristio i za prisjećanje na Titovu „politiku nesvrstanosti“. Srbija je privukla dosta zapadnih investicija i postala „produžena proizvodna traka“ zapadnih firmi, što je omogućilo „skroman, ali stalni privredni rast". Zemlja je ekonomski sasvim okrenuta Zapadu, ali potpuno zavisna od ruskog plina.

Podsjećajući da je Zapad već oštro reagirao prema Miloradu Dodiku u BiH, Ernst piše: „Europljani bi sada i prema Beogradu trebali biti nedvosmisleni. Posljednje što EU treba je trojanski konj na Balkanu, koji bi za Putinov račun otvorio drugi front. Tko profitira od fondova EU-a kao pristupni kandidat ne bi više smio sjediti na dvije stolice, već bi se morao priključiti sankcijama protiv Rusije.“

„Ne bi bilo iznenađenje da se Vučić (i Dodik u njegovom zaleđu) pod stalnim pritiskom distanciraju od Moskve. Ti političari više nego išta drugo žele ostati na vlasti. A ako zbilja budu morali birati, dat će prednost EU-u, a ne Rusiji. Pogled na zemljopisnu kartu i tokove novca pokazuje zašto“, piše ciriški list.

Navodi se da Vučić i Dodik na neki način čak profitiraju od geopolitičke računice EU-a. „Za Bruxelles i zapadnoeuropske prijestolnice je reformska agenda zemalja Zapadnog Balkana sada u drugom planu. Trenutno se više polaže na to da se začepe vanjskopolitičke i sigurnosne rupe u regiji. To odgovara mnogim autoritarnim političarima na Balkanu – ne samo Vučiću i Dodiku.“

„Sve u svemu, nisu loše šanse da stanje na Balkanu ostane stabilno", piše dalje Ernst. „To je doduše povezano s dva uvjeta. Jedan je da Rusija ne dobije ovaj rat, a drugi je barem donekle dosljedna politika EU-a na Zapadnom Balkanu."

Kako se dodaje, bez toga bi se na Balkanu brzo mogao probuditi revanšizam, ideje o Velikoj Srbiji ili Velikoj Albaniji, koje bi prijetile postojanju Bosne i Hercegovina i Sjeverne Makedonije. „Zato ostaje važno da EU obnovi integracijsku ponudu Zapadnom Balkanu, te da ju tako prilagodi kako bi ove zemlje već kroz nekoliko godina mogu postati stalne članice“, zaključuje Neue Zürcher Zeitung.

priredio N. Rujević

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu