Mediji kao propagandna mašinerija | Panorama | DW | 28.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Mediji kao propagandna mašinerija

U Trebinju postoji 20-tak portala s gotovo identičnim informacijama. Odgovorno novinarstvo u istočnoj Hercegovini svelo se na odgovorne pojedince, dok su mediji sve više nalik propagandnoj mašineriji.

Nedostatak zakonske regulative što se tiče interneta u BiH omogućio je svakome da napravi medij i plasira informacije koje želi, pa bi zaključak mogao biti kako je u pitanju pluralizam medija koji je poželjan za demokratsko društvo. No stvarnost je u istočnoj Hercegovini, ipak, drugačija. Samo u Trebinju postoji dvadesetak portala i taj broj će, procjene su, biti još veći. Informacije koje se na njima nalaze su gotovo identične, pa zato veliki broj medija ne znači pluralizam ideja, stavova i pogleda na događaje. U ostalim hercegovačkim općinama broj medija je znatno manji, pa je stanovništvo upućeno na lokalne medijske servise koji se financiraju iz općinskih proračuna.

Nedostaje istraživanja

Novinar "Elta televizije” iz Trebinja Nebojša Kolak ističe da na rad novinara u ovoj sredini najčešće utječe politika, posredstvom pojedinaca, pa se mediji zbog toga često odlučuju na priklanjanje jednoj političkoj opciji. Lokalne trebinjske portale kao izvore informacija ne priznaje, jer većina funkcionira po načelu "copy – paste”. Njihova se relevantnost, smatra, treba uzimati s rezervom.

"Portali niču kao gljive poslije kiše, ali nikada sa ciljem informiranja čitatelja, nego u 99 posto slučajeva kao produkt određene političke stranke, pojedinca ili ustanove. Ne postoji nijedan medij za koji bi se moglo reći da ima prave informacije. Po prvim rečenicama jasno je kome pripadaju. Kritičkog osvrta nema, mnoge teme se sagledavaju samo površno, bez dublje analize”, smatra Kolak.

Sličnog je mišljenja i novinarka Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) Nataša Miljanović – Zubac. U trebinjskim medijima, prema njenom mišljenju, najviše nedostaje istraživačkih priča.

Bosnien und Herzegowina Stadt Trebinje | Nataša Miljanović (privat)

Nataša Miljanović – Zubac smatra da u trebinjskim medijima najviše nedostaje istraživačkih priča

"Informacije koje se plasiraju su bez novinarskog pečata. Često se teme obrađuju površno ili to bude samo suha informacija koju većina medija samo prenese ili, preciznije, prepiše od drugih. Događa se i da imamo jednostrane priče, bez stava druge strane koja treba imati svoj prostor”, kaže Miljanović – Zubac za DW.

Komunikolog Borislav Vukojević smatra da iznenadni pluralizam medija koji je vidan u Trebinju nije proizvod pozitivne demokratske vrijednosti, već su u pitanju čisto komercijalni i politički proizvodi.

"Postoje izuzeci, ali taj pluralizam je nastao isključivo zbog prirode novih medijskih tehnologija, što znači da danas gotovo svatko uz minimalno ulaganje može kreirati svoj medij i baviti se informiranjem, ali i propagandom. Dakle, mišljenja sam da to nije proizvod stanja u društvu, nego jedan medijski fenomen koji nema za cilj informativno uzdizanje lokalnih sredina, nego politički ili ekonomski utjecaj”, smatra Vukojević te naglašava da lažni pluralizam na duže staze dovodi do informativne degradacije publike.

Nove tehnologije stvaraju mnogo medija

Medijska zajednica suglasna je da je na djelu uniformirano izvještavanje koje bi moglo biti posljedica ograničenih novinarskih sloboda, no u javnosti se o tome uglavnom ne priča otvoreno. Političke stranke, interesne skupine ili pojedinci koji raspolažu javnim resursima uzurpirali su lokalne medije - direktno ili posredstvom oglašivača. Autocenzura je glavni regulator, a tamo gdje se ona ne pokaže kao efikasna, centri moći kojima ne odgovara neki medijski sadržaj, služe se otvorenom cenzurom, ignoriranjem novinara i medija, pritiscima i prijetnjama. Stvara se dojam da se odgovorno novinarstvo svelo na odgovorne pojedince i medije koji čine male korake prema informiranju u javnom interesu, dok su ostali sve više nalik na propagandnu mašineriju.

Tko nas (dez)informira?

Od dvadesetak portala u Trebinju tek šest ih je istaklo impresum i kontakt. Mahom nisu ni na koji način registrirani, ali to ih ne sprečava da često plasiraju neprovjerene informacije. Pritom, imaju poprilično brojne oglašivače, čime i kontroliraju cijene na tom području. Problem, međutim, može nastati i kada se vlasnici medija u javnosti pojavljuju samo kao formalni vlasnici, a široj javnosti ostaje nepoznato tko stvarno stoji iza njih.

Bosnien und Herzegowina Stadt Trebinje | Borislav Vukojević (privat)

Borislav Vukojević

Tako je prošle godine lokalnu Herceg televiziju za skoro 500.000 maraka kupila firma koja je osnovana samo nekoliko mjeseci prije kupovine. Pojedini mediji izvještavali su tada da iza kupovine stoji trebinjski gradonačelnik, no službene potvrde o tome nije bilo, iako je zabilježena značajna promjena u uređivačkoj politici kuće.

Vukojević smatra da je neophodno uvesti zakon o transparentnosti medijskog vlasništva, ali da je nerealno očekivati da će se promjene dogoditi preko noći. "U svijetu imamo pozitivniju situaciju s transparentnošću, pa opet imamo lošeg novinarstva. Pozitivna promjena koju bi takav zakon donio kod nas se odnosi na podizanje odgovornosti i medija i publike - mediji bi i dalje mogli širiti propagandu, ali bi se točno znalo tko to radi, a samim tim i zašto”, zaključuje naš sugovornik.

Tko može opstati?

Unatoč brojnosti, na medijskom tržištu u Trebinju lokalni portali ipak opstaju, jer ih obično uređuju pojedinci ili nekolicina njih koji niskim cijenama oglašavanja zadovoljavaju vlastite potrebe. Upućeni smatraju da se na taj način ugrožava prodor ozbiljnog marketinga na područje Trebinja.

U moru istih vijesti, portal "Leutar” pokušao je drugačijim pristupom utjecati na svijest građana. Ironija, pohvala lijepog i kritika onoga što ne valja nisu urodili plodom. Razočarali su se i napravili pauzu, pa je više od 30.000 pratitelja ostalo uskraćeno za njihove objave. No, ubrzo su se vratili.

"Kako nas trenutno prati preko 30.000 ljudi mislili smo da smo zanimljivi kao sredstvo da preko nas firme mogu lakše doći do potencijalnih korisnika. Nudili smo svoje usluge, međutim nismo dobili nijedan pozitivan odgovor. Čak i oni najveći, pored priznanja da im se sviđa naš rad, nisu imali hrabrosti podržati jedan iskreni, nezavisni medij. Trenutno smo u fazi promjene koncepcije, udaljavamo se od politike”, kažu u Leutaru.

Grad Trebinje je u nacrtu budžeta za 2019. godinu predvidio sredstva za medije u iznosu od 40.000 maraka. S druge strane, sredstva za kulturu će, prema nacrtu, biti manja za 65.000 maraka.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva