Masovna otpuštanja u hrvatskom susjedstvu | Gospodarstvo | DW | 20.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Masovna otpuštanja u hrvatskom susjedstvu

U BiH je tijekom pandemije koronavirusa već sada bez posla ostalo oko 30.000 radnika. Sindikati strahuju da bi broj otpuštenih mogao rasti, a sociolozi upozoravaju na negativne posljedice.

Oko 28.000 radnika radnika u Federaciji BiH (FBiH) i oko 2.000 radnika u Republici Srpskoj (RS) ostalo je bez posla od polovine ožujka 2020. godine, kada je u BiH intenzivirano provođenje izvanrednih mjera za sprječavanje širenja zaraze koronavirusom. Najugroženija je uslužna djelatnost. Posebno su stradali ugostiteljstvo, trgovina, ali i prerađivačka djelatnost. Na udaru su se uglavnom našli radnici malih i srednjih preduzeća.

Razlog velikoj razlici u broju otpuštenih u entitetima predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić vidi u efikasnosti Vlade Republike Srpske: „Vlada RS je veoma brzo djelovala, a prihvaćeni su mnogi sindikalni prijedlozi za ublažavanje ove nesreće. Vlada RS-a uplaćuje poreze i doprinose radnicima onih poduzeća koja su uredbom Vlade prestala raditi u vrijeme pandemije, dakle od polovine ožuka, a poslodavci su dužni isplatiti minimalnu plaću. Neki će isplatiti i više od toga. Za travanj će Vlada isplatiti i poreze i doprinose te plaće za radnike poduzeća koja su prestala raditi na osnovu vladine uredbe, a jedan dio sredstava bit će uplaćen i za poduzeća koja su radila sa smanjenim obimom proizvodnje. Na taj način će biti zbrinuto oko 70.000 radnika. Naravno, najniža plaća od 520 konvertibilnih maraka (260 eura) nije dovoljna za život, ali omogućuje očuvanje radnog mjesta, što uz uplaćene doprinose i poreze osigurava kakvu-takvu novčanu naknadu s nadom da ćemo krizu prebroditi do polovine svibnja“, kaže Ranka Mišić.

Ranka Mišić: „Bilo je i zloupotreba“

No ni tu nije sve teklo optimalno. „Bilo je i zloupotreba, tako da imamo 'sporazumne' raskide ugovora o radu gdje su poslodavci vršili pritisak na radnike da potpišu 'bjanko' papire o raskidu radnog odnosa, čime su ti radnici izgubili sva prava, pa čak i ona koja bi im jamčio Zavod za zapošljavanje. Upravo u tom segmentu pokušavamo zaštititi radnike na sve načine“, kaže predsjednica Saveza sindikata RS-a.

Ranka Mišić:

Ranka Mišić: Vlada RS je brzo djelovala

"Mislim da je brzina donošenja konkretnih mjera uvjerila poslodavce u RS-u da ne otpuštaju radnike i žao mi je što u FBiH nisu na vrijeme poduzete slične mjere", kaže Ranka Mišić. Vlasti u RS-u odlučile su i da jednokratnom podrškom od 1.000 maraka (500 eura) medicinarima, policiji, pripadnicima Civilne zaštite, komunalnim policajcima i inspektorima dodatno stimuliraju „borce u prvim redovima“ protiv koronavirusa. U FBiH prilike su nešto drugačije.

U FBiH se kasni sa mjerama?

„Prema mojim saznanjima, u FBiH je bez posla ostalo oko 28.000 radnika. Zbog pandemije korona virusa, zatvorene su mnoge zanatske radnje, mala i srednja preduzeća. Među radnicima koji su ostali bez posla veliki je broj onih koji su imali ugovor na određeno vrijeme i kojima poslodavci u vrijeme pandemije nisu produžili ugovore o radu. Mi sada pokušavamo ustanoviti na koji način možemo zaustaviti ovaj trend otpuštanja radnika“, kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Mevludin Bektić.

"U međuvremenu je usvojen rebalans federalnog budžeta kako bi se stvorili uvjeti za aktiviranje stabilizacijskog fonda za očuvanje radnih mjesta. Cilj je da se i u FBiH uplaćuju doprinosi i isplaćuju minimalne plaće. To, međutim, mora proći i proceduru u Parlamentu FBiH. Nažalost, najniža zajamčena plaća u FBiH je 406 maraka (203 eura)“, kaže Bektić.

Umjesto rješenja, dodatna opterećenja za radnike?

U BiH još nema relevatnih procjena o tome kada bi kriza mogla biti okončana. „To je kompleksno pitanje i još se ne zna kada će krizni štabovi u BiH ublažiti mjere i kojim će se intenzitetom privreda ponovo staviti u funkciju. Sindikati će u utorak (21.4.) imati sastanak s predstavnicima vlasti u okviru Ekonomskog vijeća za FBiH", kaže Bektić.

No, umjesto rješavanja problema radnika, posebno onih koji su ostali bez posla, ta sjednica bi mogla biti iskorištena za pritisak na sindikate kako bi se, na inicijativu poslodavaca, usvojile za radnike nepovoljne izmjene Zakona o radu, kaže Bektić za Deutsche Welle. „Vlasti u vrijeme pandemije korona virusa žele promijeniti Zakon o radu i udovoljiti poslodavcima kako bi se uveo institut čekanja i kako bi poslodavci jednostrano mogli upućivati radnike na godišnji odmor ili donositi odluke o skraćivanju radnog vremena. To bi praktično značilo uvođenje robovlasničkog odnosa“, kaže Bektić.

Dugoročne posljedice

Urednik Financijskog portala Beta.ba Eldar Dizdarević ističe da je sada teško predvidjeti perspektive poslovnih prilika u BiH. „Vidimo da se brojne zemlje u Europi polako otvaraju, čak i Italija, dok se kod nas mjere još više zaoštravaju. Pojedinci čak zagovaraju potpunu karantenu narednih dvadeset do trideset dana. No s velikom dozom sigurnosti se može reći da ćemo imatibrojne negativne posljedice. Velike firme će se lakše i brže oporaviti, ali male kompanije i obrti neće. Strah od bolesti će biti i dalje prisutan, a to će se odraziti na ugostitelje, turističke radnike, taksiste i tako dalje. A veliki broj ljudi kod nas radi upravo na tim poslovima“, kaže Dizdarević za Deutsche Welle.

Esad Bajtal: Loša vladavina i bez korone

"Ovdašnje etno-vlasti i sa stanovišta dubine bh. krize, uopće ne brinu o društvenim interesima nego isključivo o sebi. Na sceni su interesne krimi etno-grupe koje se svjetskoj i domaćoj javnosti lažno predstavljaju kao političke stranke. Prema tome, koronavirus može biti samo dobro opravdanje za nešto što bi ovakvom voluntarističkom vladavinom ionako bilo proizvedeno. Problem je što se ništa ne čini da se nezaposlenost, bijeda, lažna demokracija ne događaju, a kada se dogode pa još imaju formalno pokriće kakvo je korona, onda to vlastima sasvim dobro dođe“, kaže Bajtal.

Bosnien und Herzegowina - Coronavirus

Za saniranje negativnih posljedica koronakrize u BiH će samo za 2020. godinu trebati milijarda eura.

Negativne posljedice su neminovne. Ima naznaka da već ima povećanja nasilja u porodici, jer je najjednostavnije skrenuti agresiju, preusmjeriti je na one koji su nedužni, a uz to su i nemoćni. A to su najčešće članovi porodice koji vam ili ne mogu ili ne žele uzvratiti, kaže Bajtal.

Izvještaj za Fondaciju Friedrich Naumann Sarajevo

Stručnjaci ističu kako će se pandemija koronavirusa odraziti na budžete u BiH na svim razinama. U izvještaju „COVID-19, ekonomske posljedice za BiH, mjere i rješenja“ kojeg su ekonomisti Admir Čavalić, Faruk Hadžić i Damir Bećirović uradili za Fondaciju Friedrich Naumann Sarajevo (fondacija je osnovana od strane njemačke liberalne stranke FDP - op.ur.), navodi se da će za saniranje negativnih posljedica samo u 2020. godini biti potrebne dvije milijarde konvertibilnih maraka (milijardu eura).