Manje oružja, više solidarnosti

Pandemiju nije moguće vojno pobijediti – to je kratka poruka istraživača mira. Oni zahtijevaju preraspodjelu novca: uzeti iz budžeta za naoružanje i uložiti u fond za upravljanje krizom koja je nastala zbog pandemije.

Jer, potrošnja za vojsku i naoružanje je nastavila naglo rasti u cijelom svijetu, čak i tijekom pandemije.

„Zbog toga je upravo sada nužno stvoriti mirovnu korona-dividendu", zahtijeva Nicole Deitelhoff, šefica hesenske Zaklade za istraživanje mira i sukoba.

Njena ideja je da Ujedinjeni narodi, zemlje G7 i G20 zajednički pokrenu inicijativu za ograničenje izdataka za naoružanje širom svijeta. Novac koji bi na taj način bio „oslobođen", mogao bi biti prebačen u fond UN-a za obnovu.

Deitelhoff i drugi znanstvenici preporučuju da NATO u narednih nekoliko godina stavi van snage svoj cilj od dva odsto BDP-a za vojne izdatke. „U konačnici, svaki nasilni sukob koji se spriječi, jeftiniji je od svih izdataka za naoružanje – imajući u vidu pobjedu u tom sukobu i njegove posljedice."

Pravednija distribucija cjepiva

Jer, pandemija može dovesti do pogoršanja postojećih sukoba širom svijeta, upozoravaju znanstvenici. Zato bi bilo dobro kada bi se zemlje na sjevernoj hemisferi pobrinule da se cjepivo protiv korone distribuira pravednije.

„Samo zaštita vlastitog stanovništva, iz nacionalnog egoizma, će definitivno postati bumerang. Jer to će proizvesti dalje krize koje će nas globalno zaokupljati mnogo duže nego što to čini Kovid-19", predviđa Deitelhoff.

S njene točke gledišta, dosadašnja distribucija cjepiva može se nazvati „skandaloznom".

Četiri istraživačka instituta su u ovogodišnjem „mirovnom izvještaju" posebno stavila pod lupu Europsku uniju – ona se mora više angažirati, kako u ublažavanju posljedica pandemije, tako i općenito u suzbijanju kriza i sukoba širom svijeta.

Prečesto se EU drži po strani kao „globalni politički promatrač", umjesto da intervenira kao sila reda. Istraživači mira jasno pokazuju da na umu imaju civilni, a ne vojni angažman.

Sa stanovišta mnogih europskih političara, međutim, EU nikada neće biti u stanju izvršiti nužan pritisak ako i sama ne bude vojno samostalna. Deitelhoff se ne slaže: „Ne treba vam europska vojska da biste bili svjetska sila."

Specijalni izaslanik za Ukrajinu

Istraživači mira sukob na istoku Ukrajine vide kao jedan od najopasnijih. Konkretno, oni preporučuju da EU imenuje specijalnog izaslanika, koji će ojačati europsku političku poziciju u pregovorima.

Isporuke oružja Ukrajini, s druge strane, otežale bi diplomatsku ulogu Njemačke. Lider Zelenih Robert Habeck nedavno je poveo kampanju da se Ukrajini pošalje defanzivno oružje, kao pomoć u sukobu s ruskim separatistima.

Istovremeno, istraživački instituti fokusiraju se na kontroverzni plinovod Sjeverni tok 2: Ako Rusija i dalje bude tako sklona sukobljavanju, Njemačka i EU bi trebali razmisliti o džokeru – i razmotriti obustavu daljnje izgradnje.

Međutim, to se trenutno smatra nerealnim: njemačka vlada nikada nije ozbiljno dovela u pitanje taj plinovod – uprkos značajnom protivljenju mnogih europskih partnera i SAD-a te ruskom ophođenju prema oporbenom političaru Alekseju Navaljnom.

dr (ard)