Manipulacija žrtvama – kreiranje „zlih politika“ | Politika | DW | 04.08.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Ratovi devedesetih

Manipulacija žrtvama – kreiranje „zlih politika“

Jesu li su zločini nad Srbima „manje važni“? Vrijedi li i dalje mantra o „njihovim“ zločincima i „našim“ žrtvama? Što su činjenice o stradanjima Srba u ratu u BiH? Jesu li one ignorirane ili se njima manipulira?

Novi gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić nedavno je izjavio kako ne zna tko je što radio tokom rata u BIH, ali da zna da je Ratko Mladić tamo „branio srpski narod“. Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić mu je zbog toga 27. srpnja poslala kutiju punu kopija presuda Haškog tribunala, pred kojim je Mladić pravomoćno proglašen krivim za genocid u Srebrenici, kao i za progon, istrebljenje i ubojstva nesrpskog stanovništva u ratu u BiH.

Tu vijest objavili su brojni mediji, pa se Karić našla u centru pažnje, kao i krajem prošle godine, kada je podignut spomenik žrtvama zločina na Kazanima. Na tom mjestu u okolici Sarajeva pripadnici Armije BiH su 1992. i 1993. godine ubili veliki broj civila, među kojima je bilo i onih srpske nacionalnosti. Unatoč zahtjevima nevladinih organizacija u BiH, na spomeniku nisu navedena ni imena svih, do sada identificiranih, žrtava niti tko je taj zločin počinio.

„Gradonačelnica Sarajeva je sve vrijeme ignorirala vapaje civilnog društva i žrtava, te do dana današnjeg predstavnike žrtava nije primila na sastanak. Podignut je spomenik koji danas nikome ne znači ništa, osim gradonačelnici da se poziva na njega kad netko bude rekao da se u Sarajevu ne poštuju srpske žrtve“, kaže za DW koordinator Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije u Sarajevu Edvin Kanka Ćudić.

Bosnien-Herzegowina Sarajevo - Bildung in Bosnien-Herzegowina zu ethno-nationalistische Spannungen: Edvin Kanka Cudic

Edvin Kanka Ćudić: "U BiH je završio oružani sukob, ali ratovi se i dalje vode, samo drugim sredstvima"

„A što su oni nama radili?"

„To je težak dan, dan jezivog zločin nad Bošnjacima (…) Ove godine bilo je više mržnje prema srpskom narodu i više pogrešnih odgovora koji se tiču naše odgovornosti (…) Što god učinili, nije dovoljno dobro (…) Zašto se Srbima sve to dešava, zašto oči Slobodana Ilića (ubijenog u Podrinju 1992. godine) nisu nikome važne“, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 14. srpnja, tri dana nakon što je u Potočarima obilježena 27. godišnjica genocida u Srebrenici.

Nekoliko dana ranije u organizaciji općine Bratunac, na cesti Bratunac-Srebrenica, postavljene su fotografije ubijenih Srba u Podrinju, među njima i vojnika Vojske Republike Srpske. Voditelj Izaslanstva Europske unije u BiH Johann Sattler nazvao je taj čin „smišljenom provokacijom“ i naglasio važnost poštovanja patnji svih zajednica u BiH.

„Ističe se da je u Podrinju bilo 3.000 srpskih žrtava. Pri tom se gubi iz vida da su to žrtve nastale tokom četiri godine, a da je 8.000 Bošnjaka streljano za četiri dana. Možda ta razlika nije beznačajna“, izjavio je za Al Jazeeru odvjetnik Sead Spahović.

A za Edvina Kanku Ćudića, postavljanje fotografija je poricanje genocida i pokazatelj da se u BiH završio oružani sukob, ali da se ratovi i dalje vode, samo drugim sredstvima.

Svođenje na razinu incidenta

Manipulacija žrtvama u BiH zajednička je karakteristika svih strana, kaže Ćudić i dodaje da vlast i oporba kontroliraju predstavnike žrtava na terenu. Ocjenjuje da je alat političkih struktura tzv. obrana i čuvanje svoga – nacionalnog identiteta, vjere, teritorija.

„Kada i progovore o stradalim srpskim civilima tokom rata u BiH, vlasti u Federaciji BiH najčešće to nastoje svesti na razinu incidenta“, navodi Ćudić.

Gedenken an die Opfer von Kriegsverbrechen in Bosnien und Herzegowina

Komemoracija za žrtve u selu Bradina, svibanj 2022.

Činjenice o zločinima

U Bosni i Hercegovini su zabilježeni deseci zločina nad Srbima. Među njima je i onaj koji su počinili pripadnici Zelenih Beretki, Patriotske lige, HOS-a i HVO-a, koji su 1992. godine u selu Bradina ubili 48 srpskih civila. Oko 240 ljudi odvedeno je tada u logor Čelebić.

Sud u BiH je 2018. godine potvrdio optužnicu protiv osumnjičenih, među kojima su i pripadnici Armije BiH, za zločine nad civilima srpske nacionalnosti, između ostalog i u selu Bradina.

U napadu Armije BiH na selo Jošanica kod Foče 1992. godine ubijeno oko 50 ljudi srpske nacionalnosti. Taj zločin nikada nije dobio sudski epilog.

U siječnju 1993. godine pripadnici Armije BiH su u napadu na Kravicu u Podrinju ubili više od 40 srpskih civila i vojnika. Prema podacima Republičkog centara za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih osoba RS-a, u srebreničkoj regiji je od 1992. do 1995. godine stradalo 2.428 ljudi srpske nacionalnosti. Među njima je, prema podacima RTS-a, bilo 324 civila.

Snage Armije BiH pod zapovjedništvom Nasera Orića su 1993. upale u sela s većinskim srpskim stanovništvom u okolici Srebrenice i u Skelanima ubile 69 osoba. Dio stanovnika je odveden u zatvor u Srebrenicu gdje su bili izloženi mučenjima.

Zločini i (blage) kazne

Zatvor u Srebrenici spominje se u optužnici Haškog suda protiv Nasera Orića – precizira se da su 1992. i 1993. pripadnici Vojne policije pod Orićevom kontrolom u Srebrenici Srbe izložili „teškom zlostavljanju i ozljedama" i da su neki od njih pretučeni na smrt.

Iako je pred Haškim tribunalom 2006. godine osuđen na dvije godine zatvora, Orić je odlukom Žalbenog vijeća pušten na slobodu. U pravomoćnoj presudi ipak je naglašeno da „nema sumnje da su od rujna 1992. do ožujka 1993. godine užasni zločini počinjeni nad Srbima“ zatočenima u dva objekta u Srebrenici.

Oriću se sudilo i u BiH, ali je 2018. oslobođen optužbi da je 1992. godine u Zalazju, Lolićima i Kunjaracu ubio tri zarobljenika srpske nacionalnosti.

Bivši general Armije BiH Rasim Delić je 2008. pred Haškim sudom osuđen na tri godine zatvora, jer nije spriječio zločine nad 12 zarobljenih vojnika VRS-a u logoru Kamenica pored Zavidovića.

Bosnien und Herzegowina I Bosnische Serben gedenken ihrer Kriegsopfer

Nekoliko dana prije komemoracije za muslimanske žrtve genocida u Srebrenici u tom gradu su bosanski Srbi održali komemoraciju za svoje žrtve (3.7.2022.)

Za jedan od najtežih zločina nad srpskim civilima tokom rata u BiH – u logoru Čelebići, Haški sud je osudio Zdravka Mucića, Esada Landžu i Hazima Delića na kazne od devet do 15 godina zatvora.

Za mučenje zatvorenika u tom logoru se pred Višim sudom u Beogradu sudilo i Samiru Hondi, ali je on 2013. godine zbog nedostataka dokaza oslobođen svih optužbi.

Žrtve manipulacija – obični građani

U BiH „svaka od tri zajednice održava komemoracije za svoje žrtve, dok 'druge' žrtve negira ili ignorira", navela je Inicijativa mladih za ljudska prava u izvještaju pod nazivom „Komemorativne prakse u regiji i odnos prema ratnim zločinima devedesetih godina".

Ćudić skreće pažnju na podizanje spomenika u Ledićima kod Trnova, gdje su lokalne vlasti sugerirale srpskim žiteljima da ne navode tko je ubio članove njihovih obitelji. „Zato se na tom spomeniku ne spominje Armija RBiH koja je izmasakrirala 24 srpske žrtve u lipnju 1992. godine", objašnjava on za DW.

Jasno je da su žrtve manipuliranja stradalima iz proteklog rata obični građani, kaže Ćudić. „Narod u strahu od ’onih drugih’ pristaje na ovakve predstavnike, u nadi da će im sačuvati njihovo i time osigurati bolje sutra. Oni ne vide da su suučesnici u kreiranju zlih politika na ovim prostorima“, zaključuje za DW Edvin Kanka Ćudić.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva