Maja Lasić: ″Realno gledano u Njemačkoj je sve moguće″ | Politika | DW | 18.12.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Maja Lasić: "Realno gledano u Njemačkoj je sve moguće"

Maja Lasić je njemačka političarka porijeklom iz BiH. Njen osobni životni put su znatno obilježila dva društva: jedno koje je napustila tijekom razjedinjavanja i drugo u kojem se našla na početku njegovog ujedinjavanja.

Pogledajte video 21:16

Maja Lasić: "Realno gledano u Njemačkoj je sve moguće"

2020. godina bi u Njemačkoj, da nije koronavirusa, najvećim dijelom bila u znaku velikog jubileja: 30 godina je prošlo od ponovnog ujedinjenja Zapadne i Istočne Njemačke. Okrugle godišnjice su već uobičajeno povod za veća slavlja, ali i svođenje računa. Jedno od pitanja koje se neminovno i danas nameće je stoga: Koliko je zemlja zapravo zaista ujedinjena?

"To je sve pitanje perspektive. Moja perspektiva, kao nekoga tko je došao poslije pada Zida, je da za mene ne postoji ta granica. Ja živim u jednoj ujedinjenoj Njemačkoj. Ovo je sve moja zemlja", kaže Maja Lasić, zastupnica Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u Parlamentu njemačke savezne pokrajine Berlin, političarka porijeklom iz BiH koja u Njemačkoj živi posljednjih 27 godina.

Dva simbolično potpuno različita rušenja

Maja Lasic im DW Interview

DW novinarka Zorica Ilić i Maja Lasić pored ostataka Berlinskog zida

Činu ujedinjenja prethodilo je rušenje Berlinskog zida, godinu dana ranije: 9. studenog 1989. godine. Berlin je tako od podijeljenog grada i simbola hladnoratovske podjele svijeta preko noći postao simbol slobode i otvorenih granica. Danas su ostaci Zida turistička atrakcija i povijesni spomenik. Ili možda ipak ne?

"Uvijek ipak postoje trenuci kada se posljedice podjele Njemačke mogu u svakodnevici doživjeti. To su te neke rane istočnih Nijemaca koje se doživljavaju u svakodnevici zbog njihovi socijalnih problema koji imaju u određenim regijama. To je Zid koji još uvijek dijeli berlinski grad. On ga više ne dijeli na Istočni i Zapadni, ali ga dijeli socijalno. S jedne strane su bogatiji Nijemci, a s druge migranti koji su u zapadnom dijelu živjeli na samoj granici."

Lasić je i sama migrantskog porijekla i dolazi upravo iz podijeljenog društva, koje se upravo razjedinjavalo u trenutku kada se Njemačka ujedinjavala. Za njen životni put, na simboličnoj razini, nije važan samo 9. studeni 1989. godine, nego i jedan drugi 9. studeni, onaj iz 1993. i opet jedno rušenje koje je imalo sasvim drugačiji simbolični karakter. Tog dana je naime u Mostaru, gradu u čijoj bolnici je Lasić došla na svijet, srušen Stari most, kao simbol zajedništva. "To su bolne uspomene. Gledajući iz današnje pozicije rane još uvijek nisu zarasle. To se modificiralo, ali posljedice tog konflikta su još uvijek vidljive", kaže Lasić, današnja njemačka političarka o zemlji u kojoj je rođena.

Njemačko prijepodne i izbjegličko poslijepodne

Upravo bježeći od tog konflikta, točnije rata na prostoru bivše Jugoslavije, Lasić je kao 14-godišnja djevojčica stigla u Njemačku. U Bad Godesbergu, predgrađu Bonna, je u tom trenutku živio njen otac, koji je bio diplomat zemlje koja se upravo raspala: Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

U svježe ujedinjenoj Njemačkoj započinje novo poglavlje u životu Maje Lasić: izbjeglički život. Lasić, prema vlastitom priznanju, u tom trenutku pati, pati za zemljom koje više nema. "Tvoj život je podijeljen na njemačko prijepodne i izbjegličko poslijepodne, veza između toga ne postoji", zapisala je Lasić o prvim danima u Njemačkoj u tekstu simboličnog naslova "Kako se postaje Nijemac". Na tom putu "postajanja Njemicom" Lasić „štreberski“ (u školi su je, kako sama kaže, zvali štreberica) "polaže" sve ispite: od učenja jezika do završetka gimnazije. Uslijedio je studij biologije, a nakon toga i doktorat iz područja biokemije. "U to vrijeme sam se stalno borila s vlastitim identitetom", kaže Lasić.

Danas godinama nakon toga Lasić o vlastitom identitetu kaže: "Imam miješani identitet. Ja sam sastavni dio Njemačke i sastavni dio BiH."

Nakon doktorata uslijedio je posao u farmaceutskoj industriji, koji je trajao dvije godine. No Lasić kaže da je u tom trenutku poželjela "shvatiti zašto su svi njeni izbjeglički prijatelji uspjeli u najboljem slučaju stići do srednje stručne spreme". Točnije: "Zašto tako mnogo migranata ne uspijeva u njemačkom obrazovnom sustavu?".

Od izbjeglice do političarke

Maja Lasic im DW Interview

Izbjeglička sudbina

I tako se odlučuje pristupiti obrazovnoj inicijativi pod nazivom "Teach First Deutschland" čiji je cilj pomoći djeci u nepovoljnom položaju da postignu bolje rezultate u školi. Lasić tamo ostaje dvije godine, djeca kojoj pomaže su, kao i ona, migrantskog porijekla.

Tijekom tog angažmana Lasić je, kako kaže, shvatila da bi svaki od njenih učenika "bio uspješniji samo kada bi smio pohađati neku drugu školu u nekom drugom dijelu grada".

No i pored toga Lasić smatra da je "realno gledano u Njemačkoj sve moguće, ali broj tih koji uspijevaju ići tim putem još uvijek nije dovoljno velik."

Stoga se nakon angažmana u školi Lasić odlučuje za sljedeći korak u životu: politički angažman. Tako postaje članica Socijaldemokratske stranke Njemačke, a 2016. godine na izborima ulazi u Parlament njemačke savezne pokrajine Berlin. Upravo na ovom primjeru Lasić vidi i jednu od glavnih razlika između njemačkog i bosanskohercegovačkog društva: "Ja kao osoba koja nije ovdje rođena, koja ima definitivno drugo porijeklo i koja ima čvrste korijene u BiH sam Njemica koju su Nijemci izabrali kao svoju predstavnicu u jedan njemački parlament. To je nešto na što BiH još nije spremna. Još ne", kaže ona.

Strah od prvih susjeda

Lasić je u parlamentu u prvom mandatu, hoće li ponovo dobiti povjerenje birača ovisit će od postignutih rezultata tijekom aktualnog mandata. A glavne teme njenog rada su i dalje upravo one koje su vezane za njen životni put: obrazovna politika i pitanja integracije.

Nekadašnja izbjeglica smatra da je odluka kancelarke Angele Merkel o prijemu izbjeglica 2015. godine bila ispravna, a na pitanje o tome kako se osjeća kada vidi aktualne slike izbjeglica u kampovima na vanjskim granicama EU odgovara kratko: "Ja to ne mogu gledati. Ja dolazim iz društva koje je kolabiralo zbog straha od prvih susjeda", kaže Lasić.

Društva, koje je Lasić napustila prije nepunih 30 godina upravo u trenutku kada se razjedinjavalo, nakon čega je započela novi život u društvu koje je u tom trenutku krenulo potpuno suprotnim smjerom: smjerom ujedinjenja. Upravo u istoj 2020. godini oba slave dva velika jubileja: Njemačka 30 godina od ponovnog ujedinjenja, BiH 25 godina od okončanja rata i uspostave mira. Jedno je sigurno: oba su nepovratno obilježila život Maje Lasić, bivše izbjeglice, danas njemačke političarke, bosanskohercegovačkog porijekla.

 

Audios and videos on the topic