Macron pobijedio u prvom krugu - sada počinje prava kampanja | Politika | DW | 11.04.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Izbori u Francuskoj

Macron pobijedio u prvom krugu - sada počinje prava kampanja

Emmanuel Macron je suverenije nego što se očekivalo pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj. Nadjačao je svoju desno-populističku protivnicu Marine Le Pen. Konačni pobjednik znat će se za dva tjedna.

Na kraju je to ipak bila lijepa izborna noć za predsjednika. Ne samo u Francuskoj, nego i širom svijeta, mediji su predviđali neizvjesnu izbornu trku između Emmanuela Macrona i njegove protivnice Marine Le Pen. Podrška birača je, prema rezultatima anketa, tokom posljednjih nekoliko dana bila ujednačena.

Tim je veće bilo olakšanje njegovih pristalica u dvorani u kojoj su se okupili članovi i pristalice njegove stranka La République en Marche. Glasno oduševljenje Macronovim prvim mjestom u prvom krugu glasovanja u konačnici je pokazalo dubinu neizvjesnosti među njegovim pristalicama.

Od ponedjeljka je (konačno) predizborna kampanja

Najveća strateška greška francuskog predsjednika tokom posljednjih tjedana bila je to što je svoju kampanju praktično vodio za radnim stolom u Elizejskoj palači. Umjesto da se rukuje s pristalicama okupljenim na trgovima i posluša zabrinutost građana, Emmanuel Macron se borio za svoj ugled na međunarodnoj sceni i satima telefonirao s ruskim predsjednikom Putinom. Predsjedavao je samitima EU-a, držao govore o europskoj sigurnosnoj politici i ratu u Ukrajini.

No, to birače u Francuskoj zanima daleko manje nego u nekim drugim europskim zemljama, poput Poljske ili Njemačke. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je više od polovine Francuza prvenstveno zabrinuto zbog kupovne moći, plaća i rastućih cijena energije. Daleko iza toga slijede teme useljavanja, zdravstvene reforme i obrazovanje. Pri tome Macronovi birači jednostavno nisu imali osjećaj da postoji sluh za njihove brige.

Marine Le Pen

Marine Le Pen - ozbiljna prijetnja Macronu

Njih 71 posto smatra ga veoma predsjedničkim, što je u Francuskoj itekako bitan argument, a većina vjeruje i da je dobar u rješavanju velikih kriza. Međutim, njega smatraju umišljenim, elitističkim, arogantnim. Macron sada ima dva tjedna do drugog kruga izbora, koji će se održati 24. travnja, da to promijeni. Ovog ponedjeljka on je pozvao novinare da ga prate u Department Haute de Seine, gdje želi razgovarati s biračima u malim gradovima u regiji. Pred njim je puno toga što treba ispraviti.

Stari stranački krajolik konačno je razbijen

Tradicionalne francuske stranke, socijalisti i konzervativci, nisu uspjele napraviti dramatičan comeback. Valérie Pécresse nije uspjela vratiti konzervativnu stranku na političku pozornicu. Ostala je ispod pet posto i morala je pozvati svoje birače da u drugom krugu izbora podrže Macrona.

Još lošije je prošla pariška gradonačelnica Anne Hidalgo koja je socijalistima donijela manje od dva posto glasova. Oni su 2012. trijumfalno predstavili predsjednika Francoisa Hollandea. Nakon njegovog izbornog poraza, međutim, stranka se raspala i nestala u beznačajnosti.

Na nacionalnoj razini, Zeleni u Francuskoj također su podbacili i zabilježili su samo regionalne uspjehe. Pionir Zelenih Yannik Jadot također je svoje glasače uputio na Macrona kako bi blokirao moguću pobjedu desnice.

S druge strane, stari ljevičarski žestoki političar Jean-Luc Mélenchon zamalo nije preuzeo drugo mjesto od Marine Le Pen i u prvom krugu je uspio uvjeriti petinu Francuza u svoju marksističko-revolucionarnu ideologiju. Obećao je da će se borba tvrde ljevice nastaviti, ali je potom izjavio: "Svaki glas za Marine Le Pen je jedan glas previše. Nemojte joj davati svoje glasove".

Desničare se mora blokirati, rekao je. Mélenchon pak nije mogao sebe natjerati da direktno pozove na izbor Emmanuela Macrona – ali je barem to bio njegov način podrške.

Le Pen djeluje mekše i manje ekstremno

Marine Le Pen je uspjela je nevjerojatnim manevrom tokom posljednjih nekoliko tjedana nekako animirati svoje birače da zaborave njenu raniju bliskost s Vladimirom Putinom. Uprkos tome što internetom kruže stare fotografije na kojima se Putin smiješi pored Marine Le Pen, kao i snimci njenih ranijih izjava u intervjuima u kojima je eksplicitno priznavala Putinovu politiku, Francuzi joj to nisu zamjerili. Ona je bez problema srdačno prihvatila izbjeglice iz Ukrajine u Francuskoj – privremeno – i cijelo pitanje migracije stavila u drugi plan.

Umjesto toga, je tjednima obilazila trgove i male gradove, obećavajući Francuzima bolje plaće, prijevremenu penziju ili veću minimalnu satnicu – upravo ono što većina birača želi. Istovremeno je reducirala svoju desničarsku ekstremističku retoriku i uspjela osigurati da je tijesna većina Franciza, za razliku od izbora 2017., više ne doživljava kao prijetnju. Njen dugogodišnji proces "detoksikacije" stranke, koju je naslijedila od svog oca Jean-Marieja, za koga je Rassemblement National sada postao previše stranka sredine, urodio je plodom i osigurao joj izborne glasove i prihvaćanje dobrog dijela sredine glasačkog tijela.

Ona je svakako doprinijela i tome da je krajnje desni Eric Zemmour ostao znatno ispod očekivanja s početka godine. Bivši publicist, koji je više puta osuđivan zbog govora mržnje, vodio je kampanju obojenu nacionalizmom, antisemitizmom, mržnjom prema islamu i migrantima - što su birači na kraju ocijenili kao nedostatke u ponudi desnog ekstremiste. Zemmour je obećao podršku svojoj konkurentici Le Pen.

Macron obećava još jedan novi početak

Odaziv birača bio je nešto niži nego 2017. godine, ali je s oko 74 posto, bio je dovoljno dobar za osiguravanje demokratskog legitimiteta. Mnogo toga će sada zavisiti o tome može li Emmanuel Macron mobilizirati svoje birače za drugi krug.

Jean-Luc Melenchon

neočekivano dobar rezultat tvrdih ljevičara - Jean-Luc Melenchon

Aktuelni predsjednik je u postizbornom obraćanju u Parizu obećao novi početak za Francuze, koji su zabrinuti zbog kupovne moći i prihoda, a posebno je apelirao na one koji su se u prvom krugu odlučili za podršku ekstremnih stranaka. On je istakao namjeru za pokretanjem zajedničkog projekta za rješavanje nejednakosti i socijalnih problema u Francuskoj.

No, on je to obećao još 2017., ali birači nisu honorirali postignute uspjehe u privrednoj politici s manjom nezaposlenošću, dosad umjerenom inflacijom, povećanjem investicija i otvaranjem novih radnih mjesta. On to sada mora bolje predstaviti, kako bi stvorio osjećaj da će Francuzi ne samo dobiti istog, već na neki način jednog novog predsjednika.

Istovremeno, Macron je jasno odbacio desničarske ekstremiste: antisemitizam i mržnju prema muslimanima: "To nismo mi". I ponovno se izjasnio za posvećenost Europi i saveznicima - samo zajedno s njima Francuska može biti jaka i nezavisna, rekao je Macron. Tema europske nezavisnosti, koju je on, poslije izbora 2017., istakao u svom govoru na Sorboni, primjerice u Berlinu skoro i da nije naišla na odjek. Sada se pak pokazuje koliko je mladi predsjednik bio dalekovid – u međuvremenu je takozvana strateška nezavisnost postala popularna formulacija koja se često koristi unutar EU-a.

U Bruxellesu i drugim europskim prijestonicama nakon ovog prvog kruga glasanja mogao se čuti prvi uzdah olakšanja. Predstava o predsjednici Le Pen s jačanjem antieuropskih desnih populista i ulaskom te Putinove prijateljice u Elizejsku palaču bila je za mnoge zastrašujuća.

Ali, Emmanuel Macron je svjestan da još ništa nije gotovo – sada mu preostaju dva tjedna žestoke borbe za priželjkivani reizbor.

Macronu zbog rata u Ukrajini rastu šanse za pobjedu

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu