Ljubav puca u novčaniku | Gospodarstvo | DW | 03.09.2008
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Ljubav puca u novčaniku

Više od pola godine star energetski sporazum Beograda i Moskve ovih dana muti odnose Srbije i Rusije. Jer, Srbija želi malo bolje pogledati što je s tim sporazumom koji joj, kako mnogi u zemlji misle, ide na štetu.

Rafinerija u Pančevu

Rusi 51% Naftne Industrije Srbije žele dobiti za 400 milijuna eura.

Ruski veleposlanik u Srbiji je prošlog vikenda na trenutak prestao govoriti diplomatskim jezikom i preko lista "Politika" ultimativno zatražio da parlament Srbije, molim lijepo, odmah ratificira energetski sporazum sklopljen prije osam mjeseci. Ubrzo se oglasilo ministarstvo gospodarstva Srbije - a ni odgovor nije zvučao prijateljski. U svakom slučaju, nije bio onakav kao što smo se navikli u odnosima između te dvije zemlje: parlament u Beogradu još uvijek sam odlučuje o svojem dnevnom redu, izjavio je ministar. Za to mu ne treba poticaj stranih veleposlanika.

"To je samo sporazum - ne i kupoprodajni ugovor"

Energetskim sporazumom Srbije i Rusije predviđena je izgradnja plinovoda kroz Srbiju, ali mnogo je veći problem prodaja 51% Naftne Industrije Srbije gdje se spominje iznos od 400 milijuna eura. Zorana Mihajlović-Milanović prati događanja vezana uz sporazum sa Rusijom i upozorava

Glavni ulaz u Skupštinu Srbije

Parlament Srbije oklijeva sa odlukom.

kako je to sporazum - ali ne i kupoprodajni ugovor i kako nema problema da sporazum i bude ratificiran u Skupštini. Štoviše, tvrdi kako i taj sporazum predviđa da se o konačnoj cijeni pregovara sve do kraja ove godine.

Čeka se nova procjena

Jer Srbiji se taj iznos čini premalenim: to je ustvrdio i ministar gospodarstva Dinkić i smatra kako se taj iznos ne može objasniti niti kao "cijenom za prijatelja" zbog podrške Moskve u natezanju oko Kosova. Zapravo je najveći problem što je Srbija uvelike zakomplicirala proces nezavisne procjene vrijednosti nacionalne naftne kompanije. Na natječaju je zapravo pobijedila investicijska kuća Merrill Lynch i Raiffeisen Investment i te kuće su došle do iznosa od oko milijardu i 200 milijuna eura. No vlada Srbije je doduše platila tim financijskim stručnjacima njihov elaborat ali odmah angažirala drugu kuću, Deloitte and Touche. Beograd je najavio kako će njihov nalaz objaviti tek sljedećeg tjedna, ali u javnosti Srbije je objavljeno - pa onda demantirano kako je ta savjetnička tvrtka došla do više od dvostrukog iznosa vrijednosti za NIS: oko 2,5 milijarde eura.

Srbiji je to malo, Rusima najviše moguće

Sjedište Gasproma u Moskvi

U Gaspromu nisu niti znali da Beograd želi više.

U svakom slučaju, iznos od 400 milijuna za najvredniju industriju u zemlji se mnogima čini premalo: osobito su nezadovoljne stranke iz Vojvodine obzirom da se većina pogona nalazi u toj pokrajini. Savez vojvođanskih Mađara je najavio kako će u Skupštini svakako glasovati protiv sporazuma "jer nije u interesu građana Vojvodine". Zorana Mihajlović-Milanović pak smatra kako je "potpuno legitimno da se još pregovara o cijeni za NIS."

Problem je da u ruskom Gaspromu ne misle tako. Dimitrij Mališev, savjetnik predsjednika Upravnog odbora ruske državne tvrtke je bio iznenađen kako je Srbija uopće zatražila još jedno vještačenje vrijednosti i jasno je dao do znanja kako njegova tvrtka nema namjeru dati niti centa više od 400 milijuna eura.

Novac leži u plinovodu

Ako je Beograd i zakasnio sa cjelovitom procjenom, ne žuri niti Moskva u drugom dijelu sporazuma: još uvijek je nepoznat detaljan plan tijeka plinovoda kroz Srbiju. Sporazum je obećao kako će kroz tu zemlju protjecati magistralni pravac i biti postavljeno podzemno spremište.

Plinovod Gasproma

Novac leži od nadoknade za prolaz plina kroz zemlju

Naravno, u tom slučaju bi Srbija ubirala pristojbu za prolazak plina za potrošače u Europi. Alternativa bi bila da - kao što je i prvotno predviđeno, plinovod prolazi kroz Rumunjsku a da u Srbiju dolazi samo krak plinovoda za tamošnje potrošače.

Bojazan Srbije da bi, ako sada želi povećati cijenu za NIS, mogla ostati bez čitavog posla objašnjava i izjavu Dušana Belanovića, glasnogovornika srbijanske Agencije za privatizaciju. On pak objašnjava nova procjena kod agencije D&T uopće nije niti naručena kako bi vlada pregovarala sa Rusima - nego kako bi se zaposlenima u NIS-u dale dionice koje im pripadaju po zakonima o privatizaciji.

Preporuka uredništva

  • Datum 03.09.2008
  • Autor Jörg Paas, Redakcija
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/FAa5
  • Datum 03.09.2008
  • Autor Jörg Paas, Redakcija
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/FAa5