Le Carréa potraga za gnijezdom terorizma odvela - u Hamburg

Issa je izbjeglica iz Čečenije koji stiže u Hamburg bez papira u jednom danskom kamionu. On je izmučen, izgladnio, iscrpljen - musliman koji želi studirati medicinu i krije jednu tajnu. Ta tajna ga povezuje s britanskim bankarom Tommyjem Brueom koji također živi u Hamburgu. Issin otac, okrutni ruski časnik, nekoć je s Brueovim ocem bio upetljan u mutne poslove pranja novca. Za njegov najnoviji špijunski roman Johna le Caréa je, kako sam kaže, inspirirala priča o njemačkom državljaninu dugo zatočenom u logoru Guantanamo, Muratu Kurnazu, kojeg je upoznao prilikom jednog talk-showa u kojem su obojica sudjelovali. "Sjedio sam s Muratom Kurnazom i bio sam fasciniran njegovom pričom", prisjeća se majstor špijunskih romana koji trenutno u Njemačkoj predstavlja svoju novu knjigu. "Onda sam se sjetio jednog mladog Rusa kojeg sam upoznao u Moskvi - Murat mi je dao srce, a Issa lik za mog junaka", objašnjava.

Tko je Murat Kurnaz?

Murat Kurnaz je proveo četiri i pol godine u Guantanamu, a da protiv njega nije niti podignuta optužnica, a kamoli mu dokazana krivica za bilo što. Svoja iskustva opisao je njemački državljanin turskog porijekla rođen u Bremenu u knjizi "Pet godina mog života. Izvještaj iz Guantanama". Njegova jedina "krivica" bila je, tvrdi, što se odlučio na hodačasničko putovanje u Pakistan. Nakon toga je (u listopadu 2001.), s 19 godina, uhićen i prebačen u Guantanamo. Tek kada je njemačka kancelarka Angela Merkel osobno potegla pitanje "slučaja Kurnaz" kod američkog predsjednika Georga W. Busha, on se pomiče s mrtve točke i Kurnat konačno biva pušten na slobodu. Danas živi u Bremenu i angažira se u borbi za poštivanje ljudskih prava, između ostalog i u okviru projekata amnesty internationala.

"Mnogi Arapi vole Nijemce"

Le Carréov novi roman, smatra autor, objašnjava zašto je Hamburg bio tako atraktivan za Mohammeda Attu i ostale atentatore koji su tamo studirali, živjeli i paralelno kovali planove za krvave atentate u SAD-u. "Nijemcima je uvijek neugodno što su zbog njihove mračne prošlosti sa Židovima omiljeni kod Arapa. Ali činjenica je, iako to niti jedan pošteni Nijemac ne želi prihvatiti: mnogi Arapi vole Nijemce, ali iz krivog razloga", tvrdi 77-godišnji Le Carré. Drugi razlog koji teroristima, prema mišljenju poznatog pisca, olakšava život (pa tako i posao) u Njemačkoj je činjenica da su njemačke tajne službe užasno kaotične. "Druge tajne službe se ismijavaju njemačkim kolegama. Već zbog stalnog prijepora oko kompetencija između saveznih zemalja njihov posao je dodatno kompliciran", kaže Le Carré. A on zna što govori: prije nego što je postao pisac, u 60-etim godinama 20. stoljeća je radio za englesku tajnu službu MI6 i u tom razdoblju je često boravio u Njemačkoj - kao djelatnik britanskog velesposlanstva u Bonnu i vicekonzul u Hamburgu - pa zato odlično poznaje zemlju i priča njemački.

Hamburg - idealno mjesto radnje

Njemački milijunski lučki grad na sjeveru bio je savršeno mjesto radnje za njegov roman: stotine tisuća stranaca koje treba integrirati, mjesto gdje su planirani atentati od 11. rujna 2001., metropola koja je rastrgana između težnje za otvorenošću prema svijetu i konzervativne tradicije. "Htio sam uspostaviti kontakt s jednom organizacijom koja savjetuje tražitelje azila u Hamburgu, ljude koji imaju iste probleme kao Čečenac u mojoj knjizi", priča britanski pisac o svojim istraživanjima. I to mu je uspjelo. Stupio je čak direktno u kontakt i razgovarao s jednim "pravim" Čečencem koji je podnio molbu za azil.

U romanu "A Most Wanted Man" (na njemačkom preveden kao "Marionete") njemački kaos u kombinaciji s međunarodnim pokerom moći koji igraju tajne službe dovodi do katastrofe. On se nada da su vremena katastrofa poput one s Kurnazom prošlost jer da će Barack Obama kao novi američki predsjednik takve tajne zatvore zatvoriti. "Želio bih da Obama kaže: rat protiv terora je gotov, ali borba protiv terorista se nastavlja", zaključuje poznati britanski pisac.