Lava ključa pod površinom - u Sjevernoj Irskoj i u BiH | Priča dana | DW | 11.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Lava ključa pod površinom - u Sjevernoj Irskoj i u BiH

Strah od ponovnog rasplamsavanja sukoba u Sjevernoj Irskoj u slučaju nereguliranog Brexita je opravdan - napetosti su samo primirene, ali ne i prevladane. Sličnosti sa situacijom na Balkanu su zabrinjavajuće.

Zid mira u Belfastu

"Zid mira" u Belfastu - Vrata se zatvaraju sveke večeri i ponovo otvaraju ujutro

Pismo koje je biskup John McDowell krajem srpnja poslao britanskom premijeru Borisu Johnsonu sa zahtijevom da svakako izbjegne tzv. 'tvrdi Brexit' sadržavalo je jedno dramatično upozorenje u vezi sa situacijom u Sjevernoj Irskoj: "Rastaljena lava prošlosti teče još uvijek vruća i opasna pod tankom korom sadašnjice."

Ovaj protestanski biskup 'Church of Ireland' zna o čemu govori: njegova se biskupija proteže s obje strane granice između Irske i Sjeverne Irske i njemu je jasno koliko je tamošnja trenutna 'normalnost' odnosa između katoličkih nacionalista i protestantskih unionista labilna.

Opcija nereguliranog Brexita s uspostavljanjem tvrde i policijski kontrolirane granice između Irske i Velike Britanije mogla bi vrlo lako dovesti do "ponovnog rasplamsavanja stare sektaške mržnje, koja je mirovnim dogovorom na Veliki petak primirena, ali nije iskorijenjena u smislu istinskog pomirenja", uvjerena je i Susan McKay, irska književnica i publicistkinja iz sjevernoirskog Derryja. U razgovoru za DW McKay naglašava da se u travnju, kada je u sukobima u Derryju od strane republikanskih ekstremista iz redova tzv. Nove IRA-e ubijena novinarka Lyra McKee, pokazalo koliko malo je potrebno da neka iskra dovede do požara.

Belfast

Posvuda se njeguje tradicija sjećanja na "naše" heroje

Dug put do mira

Napetosti između republikansko-katoličke manjine u Sjevernoj Irskoj, koji se zalažu za ujedinjenje s Irskom, i unionističko-protestantske većine, koja želi ostanak unutar Velike Britanije, su eskalirale tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. U sukobima Irske Republikanske Armije (IRA) s jedne strane te britanske vojske i unionističkih paravojnih grupa s druge je do zaključenja mirovnog sporazuma na Veliki petak (Good Friday Agreement) 1998. život izgubilo oko 3.500 ljudi, od čega su otprilike polovica bili civili.

Ključna za okončanje sukoba je bila spoznaja i jednih i drugih, da vojna opcija ne vodi nikakvom rješenju, kaže irski diplomat David Donoghue, jedan od pregovarača i arhitekata mirovnog sporazuma. Još od 1985. je vlada u Dublinu bila službeni sudionik u pregovorima oko traženja rješenja za Sjevernu Irsku, posebno zbog svojih dobrih veza i utjecaja na IRA-i blisku republikansku stranku Sinn Fein.

Promjena paradigme

U razgovoru za DW Donoghue kaže da je odlučujuće za postizanje sporazuma bilo "priznavanje ravnopravnosti dviju (političkih) tradicija poimanja države: nacionalizma i unitarizma. Radi se o dva oblika identiteta, dvije velike tradicije koje su ukorijenjene u sjevernoirskom društvu, o dva različita načina rezoniranja, i vrlo je važno bilo da su oni postali jednakovrijedni." To dugo vremena nije bio slučaj: dok su nacionalisti u Sjevernoj Irskoj desetljećima bili tretirani kao građani drugog reda, unionisti su uživali privilegije.

Mural u Belfastu

Kult militarizma je sveprisutan

Ta promjena paradigme je onda i institucionalizirana: na političkoj sceni Sjeverne Irske vrijedi načelo konsenzusa ključnih aktera, tako da niti jedna strana ne može majorizirati drugu i jednostavnom većinom donositi odluke. Čak je načelno ostavljena mogućnost ujedinjenja s Republikom Irskom - ukoliko se za to odluči potrebna većina stanovnika. I pritom, što je posebno važno, prestali su vojni sukobi i prešlo se na razinu političkog sučeljavanja.

Tragovi podjela

Od sporazuma na Veliki petak je prošlo više od 20 godina i na prvi pogled se on čini uspješnim. Okončani su teror i bombaški napadi, privreda bilježi uspon, granica između Irske i Sjeverne Irske je postala nevidljiva, deseci tisuća ljudi putuju svakog dana između dvije zemlje.

No tragovi ne tako davnih podjela ipak su prisutni. U Derryju ili Belfastu na brojnim zidnim slikama - tzv. 'murals' - ovjekovječeni su heroji jedne ili druge strane iz vremena oružanih sukoba - i stalno se osvježavaju.

Zid mira u Belfastu

Ovaj "Zid mira" je na nekim mjestima visok 14 metara

Mnoge spomen-ploče i spomen-obilježja podsjećaju na borce i civilne žrtve poginule za vrijeme sukoba, a u zapadnom dijelu Belfasta, gdje su svojevremeno bili najžešći okršaji, još stoje zidovi - peace walls - koji razdvajaju pro-irske katoličke od pro-britanskih protestantskih četvrti.

Neki su visoki i 14 metara - da se na kuće s druge strane ne bi bacalo kamenje ili boce. I oni tu nisu samo kao turistička atrakcija: teška metalna vrata kroz koja se danju nesmetano prolazi s jedne strane na drugu zatvaraju se svake večeri u 21 sat i otvaraju ponovo tek u 6 ujutro.

Sličnosti s Balkanom

"Mislio sam da znam nešto o dubini podjela u Sjevernoj Irskoj, između dvije zajednice, ali ono što sam vidio i čuo me istinski šokiralo", kaže u razgovoru za DW Senad Pećanin, publicist i dugogodišnji urednik sarajevskih Dana. "Pokazuje se da iskustvo etničkih i religijskih podjela, što su narodi u Jugoslaviji skupo platili, nije specifično samo za tu regiju, već da i Europa, koju smo često uzimali kao uzor, također pati od istih ili sličnih bolesti, čak i većeg intenziteta i dužeg trajanja nego što je kod nas", kaže Pećanin.

Sporazum na Veliki petak potpisan je dvije i pol godine nakon Daytonskog sporazuma, u vrijeme kada je postojalo uvjerenje da se i najteži problemi mogu riješiti sporazumom. No "u oba se slučaja pokazalo da ti sporazumi nisu donijeli ono što se očekivalo - pomirenje i prevladavanje situacije i uzroka koji su doveli do krvavih sukoba", razočarano konstatira Pećanin. Utoliko, po njegovom mišljenju, postoje i velike sličnosti sa sadašnjom situacijom u Bosni i Hercegovini: "Lava tog vulkana nasilja i krvi nije daleko od površine ni u BiH."

Ograđena dvorišta uz Zid mira

Ograđena dvorišta uz zid - zaštita od kamenja

Pritom, naglašava beogradska povjesničarka Dubravka Stojanović, treba imati na umu da je mirovni sporazum za Sjevernu Irsku postignut uz veliku pomoć EU-a, čije su članice i Irska i Velika Britanija. "Njega su postigle dvije vrlo razvijene, dobrostojeće, visoko pismene i visoko urbanizirane strane. Pa ipak nije bilo uspješno. A gotovo ničega od toga nema na Balkanu. Tu je to još teže", smatra ona.

Strah

Strah od ponovnog rasplamsavanja sukoba je postala ključna kategorija u raspravama oko Brexita, i to s pravom, uvjerena je Stojanović. "Zidove u Sjevernoj Irskoj su postavili sami građani da se zaštite od onih drugih, a ne neki diktator kao u Berlinu. Ti zidovi i više od 20 godina nakon potpisivanja sporazuma na Veliki petak nisu srušeni. I doći će do novih zidova ukoliko se realizira tvrdi Brexit ili Brexit bez dogovora", kaže ona.

Sjeište stranke Sinn Fein

Sjedište stranke Sinn Fein - s muralom Bobby Sandsa, koji je umro u štrajku glađu u britanskom zatvoru Maze

Prema trenutnim rezultatima ispitivanja javnog mnijenja pred izbore u Velikoj Britaniji, konzervativna stranka Borisa Johnsona ima najveće šanse za pobjedu. On se otvoreno zalaže za "Brexit po svaku cijenu" i to "što prije". A vrata na "zidovima mira" u zapadnom Belfastu i dalje se uredno zatvaraju svake večeri u 21 sat.

*Sugovornici s kojima smo razgovarali za potrebe ovog teksta bili su sudionici konferencije "Debates on Europe" koja je održana u Belfastu 13.-15. rujna 2019. u organizaciji Zaklade S. Fischer i Njemačke akademije za jezik i pjesništvo.

Preporuka uredništva