Latvija – raspad vlade zbog ruskog hibridnog ratovanja?

Rusija zavarava protudronsku obranu na istočnom krilu NATO-a, a u sporu oko toga raspada se vlada pogođene države: članice EU-a Latvije. To je vrlo skraćeni sažetak najnovijih događaja na Baltiku. No na drugi pogled ova epizoda prije svega otkriva slabost europske sigurnosne arhitekture. DW je razgovarao sa stručnjacima iz Latvije.

Dron iz vedra neba

Ukrajina već mjesecima izvodi protunapade novim vrstama dronova duboko u ruskom zaleđu, osobito protiv naftne infrastrukture. Takvi udari često su uspješni; druge je dronove Rusija uspjela oboriti ili ih odbiti elektroničkim ometanjem.

I 7. svibnja Rusija je očito koristila takve ometajuće signale, nakon čega su dvije ukrajinske bespilotne letjelice skrenute prema zapadu, ušle u latvijski zračni prostor i na kraju se srušile. Jedna od njih izazvala je požar u bivšem skladištu goriva. Prema izvješćima, latvijska vojska nije primijetila dronove sve do njihovog pada te nije aktivirala obrambene mjere i uzbunu.

Premijerka Evika Siliņa iz liberalno-konzervativne stranke Novo jedinstvo proglasila je odgovornim ministra obrane Andrisa Sprūdsa koji je potom pod njezinim pritiskom podnio ostavku. No onda je i devet zastupnika njegove Progresivne stranke napustilo vladajuću koaliciju, pa je premijerka ostala bez parlamentarne većine – i 14. svibnja također najavila svoju ostavku.

Što sada slijedi u Latviji?

„Izvana vjerojatno izgleda kao da je incident s dronovima izazvao kolaps koalicije", rekla je za DW Elīna Egle Locmele, predsjednica Udruženja latvijske obrambene industrije. No ona ocjenjuje da politika nije ispunjavala vlastita obećanja, osobito na području obrane, i zaključuje: „U toj situaciji mnogo se toga poklopilo."

U heterogenoj koaliciji premijerkinog Novog jedinstva sa zeleno-konzervativnom Seljačkom strankom i lijevim Progresivnima od samog dolaska na vlast stalno su izbijali otvoreni sukobi. Paralelno s krizom oko dronova, zbog optužbi za korupciju pali su i ministar poljoprivrede te glavni tajnik vlade.

Redovni parlamentarni izbori ionako su zakazani za 3. listopada. Do tada bi zemlju trebala voditi privremena vlada. Predsjednik države Edgars Rinkēvičs povjerio je sastavljanje vlade Andrisu Kulbergsu, zastupniku najveće oporbene frakcije.

Lobistica obrambene industrije Locmele izjavila je za DW da se zemlja po njezinu mišljenju ne nalazi u krizi, već da birači sada imaju priliku sami prosuditi koje stranke djeluju odgovorno. „To je vrlo dobra lekcija za našu demokraciju.“

Zaostatak u protudronskoj obrani

Mnoge više zabrinjava ono što je incident otkrio po pitanju obrane teritorija NATO-a. „Nebo uopće nije sigurno“, rekao je za DW Māris Andžāns, direktor Centra za geopolitičke studije u Rigi, i kao razlog naveo i to što Latvija zasad nema ni obrambene sustave Patriot ili IRIS-T.

Latvijska vlada je 2024. odobrila izdvajanje za obranu u iznosu od 650 milijuna eura do 2036. U tom okviru zemlja želi zajedno s Estonijom još ove godine staviti u uporabu njemački sustav protuzračne obrane IRIS-T. Za obranu kratkog dometa trebao bi se pobrinuti švedski RBS 70 NG. No postojeći sustavi, među kojima je i sustav NASAMS koji je u Latviji rasporedila Španjolska, nisu dovoljni, smatra Andžāns: „Kad bismo se morali nositi s 50 dronova odjednom – ili kao Ukrajina povremeno čak sa stotinama dronova i raketa istodobno – to ne bismo mogli.“

Nažalost, iz prvog pada ruske bespilotne letjelice tipa Shahed u Latviji u jesen 2024. nisu izvučene pouke, kaže Andžāns. U međuvremenu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio slanje stručnjaka za dronove u Latviju te s predsjednikom Rinkēvičsom dogovorio suradnju.

Ukrajina trenutačno ima tehnološku prednost kod djelomično umjetnom inteligencijom potpomognutih napadačkih i obrambenih dronova. To Kijevu omogućuje da s jedne strane napada strateške ciljeve u Rusiji, a s druge strane da svoje tehnologije ponudi drugim državama, primjerice zaljevskim zemljama koje napada Iran ili i Njemačkoj.

Preusmjereni ukrajinski dronovi kao dio ruske hibridne strategije?

Kao i Ukrajina, i tri baltičke države Latvija, Litva i Estonija nekoć su bile dio Sovjetskog Saveza te su zbog tog iskustva težile vezivanju za Zapad. To je već ostvareno pristupanjem NATO-u i EU-u u proljeće 2004. Kao odgovor na rusku aneksiju ukrajinskog poluotoka Krima 2014. NATO je radi odvraćanja rasporedio multinacionalne postrojbe na Baltiku i u Poljskoj.

Unatoč tome, te tri države i dalje strahuju da bi Moskva mogla povrijediti i njihov suverenitet. Posebno u Latviji i Estoniji i dalje postoje velike ruske manjine koje su također meta ruske propagande. Stručnjaci i na Baltiku bilježe pokušaje destabilizacije u okviru šire ruske hibridne strategije.

Zasad ništa ne upućuje na to da je Rusija u ovom slučaju ciljano usmjerila ukrajinske dronove prema Latviji i ondje namjerno gađala bivše skladište goriva. No, bilo namjerno ili ne: incidenti još jednom pokazuju hitnost poboljšanja protudronske obrane NATO-a.

I 17. svibnja Latvija je ponovno prijavila kratkotrajno narušavanje njezinog zračnog prostora dronom – a istoga dana na istoku Litve srušio se ukrajinski dron opremljen eksplozivom.

U utorak 19. svibnja krajinski dron ušao je u zraöni prostor Estonije gdje su ga oborili avioni NATO-a. Kijev se ispričao zbog incidenta, ali je za to okrivio Rusiju.