Kućna njega: poboljšanja za njegovateljice zahvaljujući pandemiji? | Priča dana | DW | 11.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

priznanje njegovateljicama

Kućna njega: poboljšanja za njegovateljice zahvaljujući pandemiji?

Preko 600.000 njegovatelja rade u Njemačkoj na crno. Većina su žene i gotovo sve dolaze iz istočne Europe. Jedna zakonska reforma bi sada trebala poboljšati njihov status.

Bez njemačkog radnog ugovora, bez njemačkog zdravstvenog osiguranja, slaba plaća i to u gotovini. Preko 600.000, mahom žena, uglavnom iz Poljske, ali i Slovačke, Rumunjske i Bugarske, rade u Njemačkoj kao njegovateljice. One se brinu o starijim Nijemcima, uglavnom žive u istim domaćinstvima. Bez ovih žena bi sustav tuđe njege u Njemačkoj krahirao. Unatoč tomu najveća većina ovih žena službeno ne postoji.

Prema nekim procjenama 90 posto kućne njege u Njemačkoj se odvija ilegalno. Tri četvrtine od 4,1 milijuna osoba koje ovise o tuđoj njezi žele ostati kod kuće. Potražnja za njegovateljima je ogromna, ali se do sada ni jedna njemačka vlada nije odvažila regulirati ovaj sektor. Zato tržištem vladaju ilegalne posredničke agencije koje se ne drže njemačkih pravila o minimalcu i socijalnim davanjima.

"Oblik zapošljavanja u kojem osoba živi i radi u kući poslodavca u Njemačkoj još nije reguliran i zato niti nema pravne sigurnosti za njegovateljice s istoka Europe", kaže Frederic Seebohm, direktor Udruge njemačke kućne njege (VHBP).

Pritom je upošljavanje bez prijave, što sa sobom donosi izbjegavanje plaćanja u blagajne socijalnih osiguranja, kazneno djelo, podsjeća Seebohm. On smatra da su oko 300.000 obitelji koje u ovoj sivoj zoni zapošljavaju njegovateljice, svjesne da krše zakon.

Nova pravila

Screenshot Skype Interview | Frederic Seebohm

Frederic Seebohm

Najavljena reforma sektora tuđe njege, koja je predstavljena sredinom ožujka, bi mogla pridonijeti regulaciji i legalizaciji ove vrste zaposlenja. Savezni ministar zdravstva Jens Spahn je rekao kako je pitanje kućne njege "socijalno pitanje ovog desetljeća". No mnogi pravni aspekti su otvoreni. 

U Austriji je pitanje strane kućne njege bolje riješeno. Ovdje se njegovateljice mogu prijaviti kao samostalni poduzetnici i tako riješiti svoja socijalna davanja. Anna Tadrzak iz Poljske je pronašla posao preko Caritasa u Beču.

Ona radi u dvotjednim ili četverotjednim smjenama nakon čega pauzira isto toliko vremena. Kao i mnoge njezine kolegice, svjedoči o intenzitetu svog posla. "Mušterije ne žele samo njegovatelje nego i kuharice, čistačice i nekoga tko će obavljati kupovinu. Ponekad pružiš prst, a oni uzmu cijelu ruku. Na kraju nestane i posljednji ostatak privatne sfere", kaže ova 50-godišnja Poljakinja.

Neregulirani sektor tuđe njege otvara prostor zloupotrebama svake vrste. I njegovateljice često dovodi u opasnost da budu izrabljivane. Poslovni model agencija koje posreduju u ilegalnom zapošljavanju njegovateljica živi od činjenice da se Njemačka nalazi u blizini EU-zemalja s osjetno nižim plaćama i u kojima građani uživaju slobodu kretanja po EU-u. Posredničke agencije u Njemačkoj surađuju s agencijama na istoku Europe koje su dobro umrežene

Od „nevidljivih" do zanimanja relevantnih za sustav

Deutschland PK Gesundheitsminister Jens Spahn

Reformski pritisak na njemačkog ministra zdravstva Jensa Spahna

Apsurdnost ilegalnog zapošljavanja stranih njegovateljica pokazala se tijekom prvog lockdowna na proljeće prošle godine kada je Njemačka zatvorila granice za sve radnike koji ne pripadaju u tzv. zanimanja relevantna za sustav. Iako ilegalno zaposlene, njegovateljice su ipak mogle prijeći granicu i vratiti se svojim štićenicima.

Reforma čitavog sustava zapošljavanja inozemnih njegovateljica je jedan problem. Drugi je činjenica da je potražnja za njegovateljicama već sada mnogo veća od ponude, a situacija će se u godinama koje dolaze dodatno pogoršati. "Samo u Austriji će do 2030. nedostajati između 80 i 100 tisuća njegovatelja i njegovateljica", kaže Stefanie Zollner-Rieder iz bečkog Caritasa.

Njemačka je zemlja s jednim od najvećih postotaka udjela stanovnika starijih od 65 godina. Ovdje vlada niska stopa novorođenih od samo 1,4 djece po ženi te vrlo visoka očekivana životna dob od 79 godina za muškarce i 83 za žene. Znači potreba za njegovateljima će se u sljedećim godinama povećati i zato je krajnje vrijeme da se počne razmišljati o financiranju ovog sektora.

Pritisak na vladu i ministra zdravstva Spahna da što prije provede reformu ovog sektora je u ovoj, izbornoj godini, dodatno pojačan. Frederic Seebohm smatra da reforme imaju dobre izgleda za parlamentarno zeleno svjetlo s obzirom na to da su oko njihove nužnosti složne sve stranke zastupljene u Bundestagu. Ono što kod pitanja financiranja povećane potrebe za njegom treba uzeti u obzir je i kako izbjeći još veći odljev ove radne snage u sivu  zonu.

Zanimanje puno odricanja i ljubavi

Symbolbild Senioren Einsamkeit

Više od njegovateljice

No koronakriza nije samo na svjetlo dana pogurala nestabilnost sektora njege nego i važnost istočnoeuropskih žena koje pretežito preuzimaju ove poslove. Reforma bi mogla promijeniti i javnu percepciju važnosti ovih njegovateljica za funkcionirajuće društvo.

"Ja sam čitavim svojim srcem u ovom poslu. Tu se ne radi o novcu jer ionako ne zarađujem mnogo. Posao zahtijeva mnogo snage i strpljenja, ali ja sam zadovoljna", kaže Anna Tadrzak preko telefona. I na kraju izražava čuđenje da se za nju zanimaju mediji. "U 15 godina se nitko nije zanimao za ovo što radim."