Kriminal klanova: stvarnost i predrasude | Politika | DW | 28.08.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Istraživanje

Kriminal klanova: stvarnost i predrasude

Taj pojam je podjednako sporan kao i pojam „velika arapska obitelj“. Što je stvarnost, a što su klišeji? Jedan znanstvenik je utvrdio da su neke stvari točne, ali i da mnoge nisu.

„Remmo-klan je jedna velika obitelj s arapskom migracijskom pozadinom koja većinom živi u Njemačkoj i koju se djelomice povezuje s kriminalom klanova." Tako počinje objašnjenje na Wikipediji. Ime Remmo je u njemačkoj javnosti osobito prisutno nakon spektakularne krađe iz svjetski poznatog muzeja Grünes Gewölbe u Dresdenu u studenom 2019. godine. S tim u vezi su se često pojavljivali naslovi u novinama kao primjerice u Bulevarskim novinama BZ 19. kolovoza 2021. „Član Remmo-klana uhićen u Berlinu."

Tko se tako zove ima problem iako nije ni kriminalac niti u srodstvu s osumnjičenikom. „Puno se piše o toj obitelji, ali u stvarnosti postoji više obitelji Remmo", kaže politolog Mahmoud Jaraba. On se već više godina bavi istraživanjem fenomena takozvanih klanova i velikih obitelji, a sad je za Mediendienst Integration u Berlinu napravio jednu studiju. Primjer Remmo on smatra tipičnim. Vrlo je problematično stvarati sliku o kriminalu na temelju prezimena ili nacionalne pripadnosti, arapske, kurdske, turske, kaže on.

Muzej Grünes Gewölbe iz kojeg su ukradeni dragulji

Muzej Grünes Gewölbe iz kojeg su ukradeni dragulji

I kriminologinja Daniela Hunold odbacuje klasifikacije kao što su „klan" ili „velika obitelj". To vodi fokusiranju na određenu etničku skupinu i naginje diskriminaciji. Ako se želi koristiti pojam klan može ga se povezati sa svim mogućim strukturama, bez etničke komponente. „Moglo bi se klanom nazvati i obitelj Schlecker koja je bila umiješana u neke kriminalne radnje."

Obiteljski klan Schlecker?

Poduzetnik Anton Schlecker, utemeljitelj jednog lanca drogerija koji je poslovao na međunarodnoj razini, osuđen je 2017. na dvije godine zatvora zbog namjernog izazivanja stečaja. Njegova djeca Lars i Meike morala su 33 mjeseca u zatvor iz kojeg su u lipnju 2021. prijevremeno puštena. Ali, neslavna priča obitelji koja je imala drogerije teško da će imati negativne posljedice za one koji nose samo isto prezime Schlecker.

Obitelj Antona Schleckera

"Klan" Schlecker: Anton Schlecker (2. s lijeva), njegova kći Meike (1. s lijeva), sin Lars i supruga Christina

No s prezimenom koje zvuči strano kao Remmo i povezuje ga se sa stigmom „klan" ili „velika obitelj" stvari izgledaju drukčije. Alexander Werner, docent za kriminologiju na Visokoj školi za policiju i javnu upravu Nordrhein-Westfalen, navodi jedan drugi primjer: Prezime Miri simbolizira organizirani kriminal – „što pomalo zvuči kao da su cijele obitelji umiješane u kriminal". Viši inspektor Werner zato upozorava na oprez medija i citira jedan naslov: „Pucnjevi u Berlinu – opet svađa među klanovima". To je prenijelo više medija. Na kraju se počinitelj sam predao policiji, bio je to čisti Nijemac.

"Ja sam kriminalac"

Alexander Werner i Daniela Hunold ne zatvaraju oči pred obiteljskim strukturama u kriminalnom miljeu s migracijskom pozadinom. To vrijedi i za Mahmouda Jarabu koji u svojoj studiji jasno kaže: „Susreo sam osobe koje su bile uključene u kriminalne aktivnosti ili koje su to smatrale svojim zanimanjem." Oni su ponosno govorili: „Ja sam kriminalac." Reketarenje je za neke posao koji se može usporediti s radom zaštitara koji isto nude sigurnost i za to bivaju plaćeni.

Njegovo istraživanje je, međutim, pokazalo da samo mali dio „velikih obitelji" sudjeluje u kriminalnim radnjama. Ali, oni svojim aktivnostima privlače pozornost medija i državnih organa sigurnosti. Tako nastaje „jasna diskrepancija između stvarno kriminalnih članova velikih obitelji i medijske i policijske reakcije na to", kaže Jaraba.

Mahmoud Jaraba

Mladi politolog Mahmoud Jaraba

Zašto jedan Berlinčanin libanonskog prezimena nije postao policajac

Alexander Werner potvrđuje ovo opažanje. Ovaj viši inspektor i docent na visokoj školi opovrgava i klišej o jako raširenoj vlastitoj izolaciji takozvanih klanova i velikih obitelji. On smatra da ona sve više opada. Suradnja s policijom napreduje, kaže on, na temelju opažanja u pokrajini Sjeverno Porajnje i Vestfalija. „Gotovo svakodnevno imamo slučajeve podnošenja kaznenih prijava iz te zajednice protiv drugih članova te zajednice." Ima i svjedoka iz iste zajednice.

Mohammed Chahrour iz berlinske inicijative "Kein Generalverdacht!" (Protiv općeg sumnjičenja) veseli se u razgovoru za DW rezultatima ove studije, ali misli da bi se tu još puno moglo napraviti. Što može značiti da se nekoga zbog vanjskih obilježja strpa u neku „ladicu" on je kao tinejdžer doživio na vlastitoj koži. Tada se on, priča ovaj 27-godišnjak, zanimao za posao u policiji. Ali od toga je odustao jer mu je preporučeno da promijeni ime ili preseli u drugu pokrajinu.

Chahrour često čuje o diskriminaciji. O tomu je izvijestio i u svibnju kad je predstavljen Izvještaj o temeljnim pravima 2021 – kritički osvrt na teoriju i stvarnost Ustava u Njemačkoj. On se nada da će na temelju studije o „klanovima" biti donesene i političke odluke. Jer, sad postoji znanstvena osnova za realniju raspravu koja neće biti opterećena predrasudama. Pojam „klan" je uzdrman, kaže on, a čitav koncept je vrlo neodređen, kaže ovaj Berlinčanin čiji roditelji su iz Libanona pobjegli od građanskog rata.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic