Kraj poplave jeftinog novca | Gospodarstvo | DW | 14.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kraj poplave jeftinog novca

Europska središnja banka je odlučila krajem ove godine prestati s otkupom državnih obveznica prezaduženih zemalja, čime je željela stabilizirati euro. To je tema brojnih komentara u njemačkim i stranim medijima.

Na otkup državnih obveznica Europska središnja banka (ESB) je u posljednje tri godine utrošila oko 2.600 milijardi eura. Time je spriječila slabljenje eura i rast inflacije te dovela do jačanja tečajeva dionica na europskim burzama. S krajem 2018. prestaje ta mjera, odlučio je ESB.

Stuttgarter Zeitung o tomu piše: "ESB time završava poplavu jeftinog novca, uvedenu kao odgovor na krizu eura, upravo u trenutku kad raste strah od nove krize. To nije bez rizika. Ali, odgoda roka za prestanak, koji je objavljen već prije više mjeseci, bila bi još rizičnija", smatra Stuttgarter Zeitung.

Neues Deutschland drži da ESB mora zadržati tu mogućnost za slučaj nove krize: "Bilo turbulencije oko Brexita, bilo prijepor između Italije i Europske komisije oko talijanskog proračuna, bilo trgovinska natezanja sa SAD-om - trenutno ima dovoljno razloga za pojavljivanje nove krize. A da ne govorimo o milijardama eura problematičnih kredita koje još drže europske banke. Europska središnja banka će biti tražena kad dođe sljedeća kriza. A tada je potrebna banka koja može djelovati", upozorava Neues Deutschland.

Slično razmišlja i londonski Financial Times: "Banka mora držati spremna svoja sredstva za slučaj krize korištena u posljednjih deset godina kako bi ih ponovo mogla upotrijebiti u slučaju ponovnog slabljenja europskoga gospodarstva. Posljednjih mjeseci vijesti o gospodarstvu u euro-zoni općenito nisu bile dobre. (...) Sve središnje banke, uključujući i Fed, trebale bi se čuvati predodžbe da su izvanredne mjere kao što je kupovanje državnih obveznica u desetljeću nakon izbijanja financijske krize bile jednokratna pojava koja se nikad više ne smije ponoviti. Inflacija je u velikom dijelu razvijenoga svijeta još uvijek niska, a nakon tako dugog - i često teškog - oporavka, izgledi na pojavu recesije znače da bi ta sredstva svakako mogla ponovo zatrebati", naglašava Financial Times.

Mario Draghi

Draghijeva politika je često bila kritizirana, ali on je ipak ostvario cilj

Badische Neueste Nachrichten iz Karlsruhea skreće pozornost na stanje njemačkoga gospodarstva: "Knjige poslovnih naloga njemačkih tvrtki nisu više tako pune kao u najbolje vrijeme rasta. Zapravo bi ESB u takvoj situaciji morao provoditi protumjere. ali, bankari u Frankfurtu više nemaju streljiva. Oni su postali zarobljenici vlastite politike jeftinog novca", piše Badische Neueste Nachrichten.

Badische Zeitung iz Freiburga napominje: "Draghi, kojem prestaje dužnost krajem listopada 2019., prepustit će normalizaciju novčarske politike svom nasljedniku (ili nasljednici). Ali, s jeftinim novcem i dalje postoji opasnost da se prije svega na tržištu nekretnina mogu stvoriti mjehuri od sapunice. Bila bi nužna brža novčarsko-politička normalizacija", zaključuje Badische Zeitung.

I austrijski Der Standard se bavi politikom predsjednika ESB-a: "S obzirom da je predsjednik Europske središnje banke (ESB) agresivno išao spašavati euro, Draghija su osobito u Njemačkoj, ali i u Austriji, ekonomisti i novinari prikazivali kao potpaljivača požara. (...) Stvarnost je potpuno drukčija. ESB-ov program otkupa obveznica, koji sad istječe u prosincu, doprinio je stabilizaciji eura. Kreditni troškovi u zemljama južne Europe su jako smanjeni. Inflacija nije izvan kontrole, ona je u euro-zoni točno kod ciljanih dva posto. A štedišama jamčiti kamate, to nije i nikad nije bila zadaća središnje banke. To brojni Draghijevi kritičari do danas nisu shvatili", kritizira Der Standard.

Priredio: Anto Janković

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva