1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kosovo - geto za umjetnike

Rayna Breuer/Nenad Kreizer16. studenoga 2012

Umjetnost, kao što je poznato, ne poznaje granice. Osim ako se ne radi o šengenskim. To najbolje znaju umjetnici s Kosova.

https://p.dw.com/p/16jop
Schriftzug "Republik Kosova"Foto: DW/R. Breuer

Ured i atelje Rrezearta Galice nalazi se u jednoj sporednoj ulici, nedaleko od središta Prištine. Omanji prostor pretrpan je materijalima koji ukazuju na kreativni rad: plakati, fotografije, časopisi. 31-godišnji Galica je grafički dizajner a njegovi plakati jasnog vizualnog jezika, poznati su i izvan granica njegove domovine Kosova. To i ne čudi jer je jedna od glavnih poruka koje odašilju njegovi plakati potpuno zatajenje međunarodnih organizacija na Kosovu.

Prosvjed kroz umjetnost

Tako je Galica u jednom projektu skeniranim šengenskim vizama svojih prijatelja i poznanika ispisao poruku "No more" ("Nikad više"). Na nekim vizama stoji i crveni natpis "rejected" ("odbijeno"). Ovaj natpis, kako kaže Galica, stoji za sve one koji nisu imali sreće i kojima je viza odbijena. "Ovim radom želim pokazati koliko smo odsječeni od Europe a pritom samo želimo slobodno putovati", kaže Galica. "No more" je nažalost rad koji je inspiriran osobnim iskustvom mladog umjetnika. Prije godinu dana jedna galerija u Francuskoj je htjela predstaviti radove kosovskog grafičara. Sve je već bilo spremno: plakati i katalozi, hotelska soba i let. Galica je čak sastavio i pozdravni govor koji je trebao održati prilikom otvorenja izložbe. No tada je odbijen njegov zahtjev za vizom.

"No more" napisano od 34 vize
"No more" - umjetnost od šengenskih vizaFoto: Rrezeart Galica

Bezvizni režim još uvijek nedostižan

I to usprkos tomu što Galica pripada pod kategoriju "Mladi Europljani" što je ujedno i slogan kojim mlada Republika Kosovo sebe predstavlja u svijetu. Zemlja je u svakom slučaju mlada, kao i njezino stanovništvo. No njezini građani se nipošto ne osjećaju kao da su dio Europe. Još uvijek pet članica Europske unije nije priznalo Kosovo. Čak je i Južni Sudan, koji je tek prošle godine (za razliku od Kosova koje je neovisno već pet godina) proglasio neovisnost, u međuvremenu priznalo više zemalja.

Osim toga svim zemljama europskog jugoistoka je u međuvremenu ili ukinuta obveza tzv. šengenske vize ili je olakšano njezino stjecanje. Vlada u Prištini je tek ove godine počela pregovarati s Bruxellesom o ukidanju viza za svoje sugrađane. No pred kosovskim vlastima je duga lista zadaća: reforme u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, jačanje ljudskih prava, jačanje zaštite privatnih podataka, samo su neki od uvjeta čije ispunjavanje bi vodilo ka viznim olakšicama. No one su još uvijek daleko.

Redateljica Blerta Zeqiri
Redateljica Blerta ZeqiriFoto: Fadil Berisha

Kulturno-politička izolacija

"Stvarno je vrlo frustrirajuće kada ste s Kosova a istodobno želite biti dio svjetske zajednice. Čovjek se osjeća izolirano i taj isti Svijet ti jasno daje do znanja da nisi dio njega", rezignirano govori Blerta Zeqiri, mlada redateljica iz Prištine. I njezini radovi su poznati i daleko izvan granica njezine domovine. Njezin film "Povratak" koji govori o povratku jednog albanskog zatočenika iz srpskog zarobljeništva je prikazan na poznatom festivalu u Sundanceu. Zeqiri je čak imala sreću nazočiti premijeri svog filma u Londonu. No to je bila iznimka. "Nedavno sam trebala odletjeti u Kanadu kao gost tamošnjeg festivala ali mi to nije uspjelo jer se izdavanje vize odužilo. Kad je viza bila gotova festival je već odavno završio", svjedoči Zeqiri. Na premijeru svog filma u Rusiji mlada redateljica nije mogla otići iz jednostavnog razloga: Rusija nije priznala Kosovo pa tako ni putne dokumente ove zemlje.

Samokritika

No ona krivnju, za razliku od svoga kolege-umjetnika Galice, ne vidi u zatajenju rada međunarodnih organizacija na Kosovu. "Meni je potpuno jasno da moja zemlja ne ispunjava mnoge standarde. Mi imamo mnogo problema, zakoni su tu ali se ne provode", zaključuje Zeqiri. No ona se nada da će jednog dana međunarodna zajednica prihvatiti Kosovo kao dio obitelji.

Rrezeart Galica
Rrezeart Galica - EULEX ili EUSEX?Foto: DW/R. Breuer

No Galica je ustrajan u svojim napadima na međunarodne organe na Kosovu. "Ovaj rad nosi naziv 'EUSEX' i to je parodija na kraticu misije EU-a na Kosovu 'EULEX' čiji rad je u potpunosti promašen. Mislim da je razvoj prostitucije jedino čemu je 'EULEX' pridonio otkako je ovdje", primjećuje Galica. Prije dvije godine mladi grafičar se od misije Ujedinjenih naroda oprostio plakatom na kojem je stajalo "T-UN-G", što na albanskom znači "zbogom". No izgleda da će izolacija i frustracija kosovskih umjetnika još potrajati. Nedavno je jedno povjerenstvo Europske komisije, kako se govorka u kuloarima, zaključilo da mjere koje bi trebale utjecati na uklanjanje prepreka na putu ka bezviznom režimu još ne daju ploda. Tako bi pregovori o ukidanju viza mogli potrajati još godinama.