Korupcija u Ukrajini: sustav uzvraća udarac

Ustavni suci u Ukrajini imaju vrlo lošu reputaciju u svojoj zemlji. Rezultati istraživanja javnom mnijenja pokazuju kako samo između pet i 16 posto stanovništva vjeruje pravosuđu. Pregled glavnih presuda najvišeg ukrajinskog suda jasno pokazuje zašto.

Tako se događalo da su žene i muškarci u dugim, tamnocrvenim odorama predsjedniku Ukrajine davali zeleno svjetlo za treći mandat, iako Ustav crno na bijelo navodi najviše dva mandata.

Nekada su čak i sam Ustav proglašavali neustavnim, na volju predsjednika. Parlament je, kako bi srušio monopol moći šefa države, promijenio ovaj inkriminirani Ustav, prema propisima i uz podršku ustavne većine. A taj šef države, Viktor Janukovič, pobjegao je u Rusiju 2014. godine nakon narodne pobune protiv njega i njegovog korumpiranog klana. To je otvorilo vrata novom političkom početku u Ukrajini. Međutim, neki suci koje je Janukovič imenovao i dalje su na funkciji i redovno izazivaju pobunu proglašavajući reforme neustavnima - jednu za drugom.

Suci osporavaju borbu protiv korupcije

Sada je donesena jedna nova presuda: krajem listopada, suci su važne antikorupcijske zakone iz 2015. godine većim dijelom proglasili nevažećima. Pod prijetnjom zatvora, ovaj zakon je obvezivao sve dužnosnike u zemlji, uključujući i same ustavne suce - da javnosti otkriju svu svoju imovinu, u zemlji i inozemstvu.

Kompanije s adresama u poreznim oazama, vile i luksuzne jahte, milijune američkih dolara i eura u gotovini, desetke luksuznih automobila i nakita, sve to su glasači mogli vidjeti u javnom spisku i saznati što je to politička klasa od njih desetljećima krila. Osim toga, građani su mogli postavljati pitanja o porijeklu tog bogatstva. Kada se bogatstvo u posjedu ne može razumno objasniti, nove neovisne agencije za borbu protiv korupcije pokretale bi istragu o ilegalnom bogaćenju.

Sve je to sada prošlost, rekao je bivši glavni tužitelj Ruslan Rjabošapka u intervjuu za DW. "Odluka sudaca ima za posljedicu da više nije kazneno djelo ako netko prikriva ili netočno prijavljuje svoju imovinu. Antikorupcijske vlasti više ne mogu pratiti tokove novca u inostranstvo, ako postoji sumnja na ilegalno bogaćenje", rekao je Rjabošapka stručnjak za pravo, koji je dugi niz godina surađivao u izradi antikorupcijskog zakonodavstva.

Ustavni sud sada je osporio ove zakone, nakon što je u jednoj žalbi, po hitnom postupku 47 članova parlamenta iz proruske oporbene platforme, odlučeno da su antikorupcijski zakoni nedopustiv napad na njihovu privatnu sferu. Oporbena platforma odbacuje ove zakone, donesene pod pritiskom ukrajinskih zapadnih partnera, kao i EU integraciju zemlje uopće.

Ugroženi su krediti i bezvizni režim

Transparentnost ukrajinskih elita, koje važe kao notorno korumpirane, bio je uvjet zapadnih partnera: Međunarodnog monetarnog fonda kao najvažnijeg vjerovnika Ukrajine i EU-a, koja je 2014. potpisala sporazum o pridruživanju s Kijevom i stvorila područje slobodne trgovine. Pored jeftinih kredita, napori na reformama nagrađeni su i bezviznim režimom za Ukrajince, koji je na snazi ​​od 2017. godine.

"Izgubit ćemo podršku naših partnera ako ne riješimo ovaj problem na vrijeme", upozorio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba nedugo nakon presude Ustavnog suda. Veleposlanik EU-a u Kijevu Matti Maasikas također je pozvao političare da ne ugrožavaju borbu protiv korupcije i da poštuju međunarodne obaveze.

Nakon izvanredne sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, šef ovog Vijeća Oleksij Danilov opisao je odluku sudaca kao "dio plana za podrivanje ukrajinske državnosti i veza te zemlje sa Zapadom". On smatra da u Kijevu konce povlače Rusi. Više od tisuću aktivista okupilo se 30. listopada ispred zgrade Ustavnog suda u znak protesta zbog odluke sudaca. Zahtijevali su od političara da vrate antikorupcijske zakone i da se posvete proeuropskom kursu Ukrajine.

Još istog dana stiglo je iznenađenje iz ureda predsjednika Zelenskog. Šef države objavio je nacrt zakona: Svi ustavni suci će biti otpušteni, skandalozna odluka od 27. listopada poništena i novi suci će biti imenovani nakon izbornog postupka.

Rješenje ili opasna eskalacija?

U čemu je problem? Ustav ne predviđa da parlament razrješuje ustavne suce. Zbog toga mnogi stručnjaci upozoravaju na nesagledive posljedice takvog koraka. Prema navodima stručnjaka iz prestižnog Centra za političke i pravne reforme, to nosi opasnost za ustavnu državnu strukturu, "jer najvažniji posrednik između različitih vlasti u državi gubi legitimitet kao takav".

Šteta za državu kroz rušenje Ustavnog suda bila bi još veća. Stručnjaci upozoravaju da bi to pokrenulo opasnu spiralu institucionalnog samouništenja.

Predloženi zakon Zelenskog ionako nema ni većinu u parlamentu. U prvoj plenarnoj sjednici nakon političkog zemljotresa, predstavnici proeuropskih oporbenih zastupničkih klubova upozorili su da bi predsjednik mogao preuzeti moć. Pozvali su na prilagođavanje i ponovno usvajanje zakona o borbi protiv korupcije. Brojni zastupnici vladajuće stranke Zelenskog, „Sluga Narodu", također odbijaju podržati predsjednika u ovom ključnom pitanju.

Za Ruslana Rjabošapku i neke antikorupcijske aktiviste kompromis nije opcija. Pozivaju da se ustavne suci odmah razriješe i da se njihova mjesta popune u transparentnom postupku odabira. "Mnogi političari u parlamentu žele upravo to. Oni sada žele donijeti nove zakone koji su nespojivi s odlukom ustavnog suda, koja je i dalje na snazi. Damoklov mač lebdi nad cijelom stvari i nepopularna borba protiv korupcije ostaje i dalje ugrožena", kritizira Rjabošapka.

Izlaz iz ove ustavne krize se ne nazire. Predsjednik, koji je na funkciju izabran uvjerljivom pobjedom  prije godinu dana, očito gubi podršku.