Koronavirus - cjepivo samo za bogate? | Panorama | DW | 01.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Koronavirus - cjepivo samo za bogate?

Užurbanim tempom se radi na izradi cjepiva protiv koronavirusa. To je globalna utrka za zdravlje – ali i profit. Tko će najprije dobiti cjepivo? I hoće li ga dobiti svi?

Osamnaest mjeseci – toliko bi vremena moglo proći dok se ne vrati život bez zaštitnih maski na licu, bez koeficijenata reprodukcije i svakodevnih nastupa virologa na televiziji. Kada je riječ o razvoju cjepiva protiv koronavirusa, pojedini znanstvenici su optimistični i kažu da će sve teći brže. Drugi vjeruju da bi ta potraga mogla potrajati i duže.

Ali jednoga dana će doći trenutak kada će toliko priželjkivano cjepivo biti gotovo. Koja zemlja će ga prva imati na raspolaganju? To se trenutno intenzivno razmatra, kaže za DW stručnjakinja za zdravstvena pitanja Ilona Kickbusch: „Trenutno nema međunarodnih pravila za poštenu raspodjelu."

Glavni cilj – dobit

Trenutno je distribucija cjepiva prepuštena tržišnim zakonima i znazi pojedinih tržišta. „To nosi rizik da bi zapadna Europa, Kanada, Japan i SAD mogli biti dobro opskrbljeni cjepivom, jer mogu više platiti", ocjenjuje u razgovoru za DW stručnjak za zdravstvenu ekonomiju Jürgen Wasem. „To je problem koji se stalno pojavljuje u farmaceutskom sektoru."

Farmaceutska industrija već odavno nije na dobrom glasu kada je riječ o cjepivu. Već više puta smo imali situaciju da postoje problemi s opskrbom tržišta cjepivom, za šta su odgovorne tvrtke sa svojom politikom određivanja cijena, kaže Wasem za DW: „Ali to je jako teško dokazati." Indirektni prigovor: koncerni bi mogli namjerno izazvati manjak ponude cjepiva, kako bi za njih mogli zahtijevati više cijene.

Pojedina cjepiva nikada nisu ni napravljena, jer za njih nije bilo dovoljno ekonomskog interesa. „Kada je riječ o eboli, postavljeni su temelji za cjepivo, ali ono nikada nije do kraja razvijeno, jer nije obećavalo veliku zaradu", objašnjava Ilona Kickbusch, koja u Ženevi predaje na Institutu za međunarodne studije i razvoj.

Na pismeni upit upućen Savezu farmacutskih kompanija koje istražuju i proizvode lijekove (VfA), njegov predsjednik Han Steutel za DW odgovora: „Svima je jasno da samo zajedničkim snagama možemo riješiti ovu situaciju."

Jürgen Wasem

Jürgen Wasem: Postoji rizik da bi zemlje koje mogu više platiti bile bolje snabdjevene

Svjetsko zdravlje u rukama kompanija

Jürgen Wasem, profesor Sveučilišta Duisburg-Essen, pritom vidi jasne prednosti sudjelovanja privatnog sektora u tom procesu. „U tom slučaju imate mnoštvo konkurentskih inicijativa, od kojih će neke eventualno biti uspješne. Jer razvoj cjepiva je jako skup i riskantan proces."

Kako stvari trenutno stoje, boljitak svetskog zdravlja u rukama je četiri velika proizvođača cjepiva i brojnih manjih biotehnoloških firmi. U svijetu je nedavno pokrenuto oko 80 projekata za izradu cjepiva protiv koronavirusa. Kod većine se radi o partnerstvu velikih farmaceutskih koncerna i manjih biotehnoloških tvrtki. Tako recimo njemačka firma BionTech surađuje s američkim koncernom Pfizer. Više od deset kandidata će vjerojatno tijekom ove godine krenuti s kliničkim ispitivanjima ili su već počeli: glavni kandidati su iz Kine, SAD i Njemačke.

Globalna agencija za nabavku lijekova?

U svijetu se pokušava izbjeći da stvari budu prepuštene (samo) tržišnim zakonima. Mnogima je već loše od pomisli da to može dovesti do problema s opskrbom i astronomskih cijena. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres zato je cjepivo protiv Covida-19 proglasio „javnim dobrom".

I Angela Merkel misli na isti način – i priprema se za 4. svibanja. Više država, Europska unija i Gatesova zaklada tada će pokušati prikupiti više od osam milijardi eura za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO). S tim novcem bi se mogla utemeljiti globalna agencija za nabavku cjepiva i lijekova, objašnjava stručnjakinja za zdravstvena pitanja Ilona Kickbusch. „Agencija bi onda mogla pošteno distribuirati cjepivo prema unaprijed dogovorenom ključu", kaže Kickbusch, inače i sama članica savjetodavnog odbora WHO-a.

Toj inicijativi žele se priključiti i mnoge kompanije. Predsjednik udruženja vodećih njemačkih farmaceutskih kompanija u pisanoj izjavi za DW istakao je da se njegovo udruženje zalaže za to da „medicinske inovacije protiv Covida-19 budu dostupne širom svijeta po pristupačnim uvjetima".

Udio najvećih proizvođača cjepiva na tržištu

Udio najvećih proizvođača cjepiva na tržištu

Pakt između kampanija i politike?

Ali i dalje je neizvjesno kako će izgledati dogovor između država koje sudjeluju u tome i industrije. Šef proizvođača cjepiva „Sanofi Pasteur", David Loew, još ranije je od politike zatražio „pakt o riziku". „Potrebno nam je obećanje da će određene količine biti kupljene po određenoj cijeni", rekao je on za list „Frankfurter Allgemeine Zeitung".

I bez gotovog cjepiva bi trebalo pripremiti proizvodnju, samo tako će onda kapaciteti biti dovoljni za sve ljude, dodaje on. Troškovi i rizici su veliki, napominje Loew: „Imamo i dioničare koji bi mogli reći: bolje se koncentrirajte na nešto sigurnije", kaže šef Sanofija.

Takav pakt vezan za rizike je neuobičajen, smatra Ilona Kickbusch. „Omiljeni model farmaceutske industrije je da za razvoj cjepiva na raspolaganju bude javni novac, kako bi to bila motivacija za proizvodnju, odnosno da bi se mogli napraviti različiti modeli cijena, ovisno od količine i specifičnosti zemalja."

Tek treba vidjeti kako će model na koncu doista izgledati. Kao i način raspodjele cjepiva po svijetu. Još uvijek se ne zna hoće li i SAD podržati ideju globalne agencije za nabavku lijekova. Washington je otkazao sudjelovanje na konferenciji 4. svibnja. Američka vlada optužuje Svjetsku zdravstvenu organizaciju da je previše naklonjena Kini.

Globalna utrka za cjepivom

Za razliku od EU-a, u SAD-u već postoji neka vrstu agencije za nabavku cjepiva i lijekova. Takozvana BARDA obvezuje kompanije da proizvode u SAD-u. Ona već surađuje s europskim farmaceutskim koncernom Sanofi. Vjerojatno se radi o tome da se osigura da lijek najprije dobiju – Sjedinjene Američke Države.

Ilona Kickbusch

Ilona Kickbusch: Trenutno nema međunarodnih pravila za poštenu raspodjelu

Njemački ministar zdravstva Jens Spahn već je naglasio koliko je važna proizvodnja u Europi. „Samo ovdje imamo visoku razinu sigurnosti distribucije", naglasio je. Obzirom na tu predvidljivu utrku oko toga tko će dobiti cjepivo, utjecajni američki mecena Bil Gates zalaže se za proizvodnju i u zemljama u razvoju. Jer ako se cjepivo bude dijelilo prema tržišnoj snazi, jasno je da će ga siromašne zemlje Afrike, Latinske Amerike ili Azije dobiti poslednje. „Mislim da je vrlo vjerojatno da pritom veliku ulogu igrati i to koliko su nacionalne ekonomije spremne na koncu platiti", kaže ekonomist Wasem.

Slično je bilo i sa svinjskim gripom prije deset godina. „Bogate zemlje su tada kupile svo cjepivo koje je bilo na tržištu", podsjeća Ilona Kickbusch.

Nacionalizam ili solidarnost?

Kada se radi o životu i smrti, ideju međunarodne suradnje brzo se zaboravlja. To je moglo vidjeti i tijekom ove korona-krize, kada je obustavljen izvoz medicinskih uređaja u Europi i SAD-u. Nakon medicinskog nacionalizma sada postoji opasnost i od nacionalizma u procesu cijepljenja, ocjenjuje Kickbusch.

U savezu VfA smatraju da je duskusija o medicinskom nacionalizmu pogrešna. Nakon iskustava s prošlim epidemijama i pandemijama, pravila su jasna. „Čim je cjepivo spremno, prvo ga dobija medicinsko osoblje, pa rizične skupine, a zatim i ostatak stanovništva", piše predsjednik VfA Steutel. On je uvjeren da će „mnogi zdravstveni sustavi svijeta istovremeno ili s malim vremenskim zakašnjenjem djelovati po tom obrascu".

I stručnjakinja za zdravstvena pitanja Kickbusch vjeruje da su svi svjesni povijesne dimenzije sadašnje situacije. „Izazov je velik, ali ako zemlje i kompanije sudjeluju u tom procesu, onda nije sve tako crno kao što na prvi pogled izgleda." Za svjetsko zdravlje ostaje nada da je Kickbusch - u pravu.

 

Preporuka uredništva