Korona ubrzala digitalne promjene | Gospodarstvo | DW | 11.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Korona ubrzala digitalne promjene

Posao, škola, korporativna komunikacija – sve od kuće. Digitalnim sredstvima se mogu djelomice nadoknaditi ograničenja uzrokovana pandemijom. Istovremeno rastu i opasnosti. To je tema na Global Media Forumu DW-a.

Muškarac u stanu za kompjutorom

Rad od kuće ima prednosti, ali i nedostataka

Srećom postoji Internet. To je posebno postalo jasno od početka pandemije koronavirusa. Mnogi zaposleni su radili od kuće, sastanci poduzeća se održavaju online, a djeca prate nastavu u svojim sobama preko računala. Mnogi ljudski kontakti su se prebacili na internetsku mrežu. A i najnovije informacije o koronavirusu stižu naravno digitalnim putem, često preko društvenih mreža.

Za samo nekoliko tjedana milijuni ljudi su se digitalno razvili. Oni održavaju komunikacijske sustave i procese rada, koji bi propali bez Interneta. Ali, u ovom lijepom novom online-svijetu vrebaju i opasnosti. Jer, informacije koje su nam dostupne nisu uvijek pouzdane, posebno ne o koroni. Tako se može dogoditi da netko dođe do vaših podataka ili da vam hakira kompjutor. Da ne zaboravimo: napredak digitalizacije otvara autoritarnim vladama potpuno nove mogućnosti cenzure i plasiranja informacija.

Na Global Media Forumu u suradnji s Akademijom DW-a raspravljaju Koliwe Majama iz Zimbabvea, Osama Manzar iz Indije i Michael Tecklenburg iz njemačkog Ministarstva za gospodarsku suradnju. Moderira Asumpta Lattus iz uredništva DW-a za Afriku na engleskom. Sve troje su suglasni u jednom; mora se ojačati medijska kompetentnost. Engleski pojam Media and Information Literacy, skraćeno MIL, znači sposobnost kritičke procjene i klasifikacije sadržaja i provjere izvora.

Koliwe Majama

Koliwe Majama

„Pogađa sva područja društva“

Osama Manzar to ilustrira na primjeru predstojećih američkih izbora: „Lavina informacija“ zatrpava ljude preko društvenih mreža, prilagođena korisničkim podacima. Tu se mahom radi o emocijama, osjećaju pripadnosti i drugim stvarima, ali „ne o činjenicama“. Michael Tecklenburg govori o „svjetskoj medijskoj krizi". On je uvjeren da je korona izazvala poplavu pogrešnih informacija. Zbog toga je nužno odmah djelovati.

No, Osama Manzar zna da polovica čovječanstva nema pristup Internetu, u Indiji i manje. Ali, i oni bez pristupa Internetu su razvojem digitalizacije indirektno pogođeni, kaže on. Digitalni svijet pogađa „našu kulturu, našu tradiciju, obrazovanje, naš gospodarski život, sve! To pogađa svako društveno područje.“

U najvećem dijelu afričkih zemalja informacije u znatnoj mjeri kontrolira država, naglašava Koliwe Majama. Ali, nedostajali su često preduvjeti za široku digitalizaciju. Dobra Internet-infrastruktura ide ruku pod ruku s povoljnim makroekonomskim okruženjem. U njezinoj domovini Zimbabveu u pojedinim dijelovima ljudi još uvijek nemaju električnu struju, što je nužno da bi se uopće pristupilo Internetu. Ali, zbog ovih infrastrukturnih problema i zbog toga što je pristup Internetu i tamo gdje ga ima užasno skup, Majama se zalaže za tzv. Community networks, gdje bi jedna lokalna skupina dobila zajednički pristup Internetu.

Medijska kompetentnost i razvojni cilj

Državne i privatne razvojne organizacije prepoznale su važnost medija za održivi razvoj, kaže Tecklenburg. Tu pripada i pristup vjerodostojnim informacijama. Njemačko Ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvojnu pomoć potiče upravo to područje, pa i sredstvima DW Akademije. Upravo za suzbijanje COVID-a 19 Ministarstvo je pokrenulo dodatni program kojim pruža potporu prvenstveno lokalnim medijima. A cilj je i dalje da se postigne medijska kompetentnost. Pored Švedske, SAD i Velike Britanije, kada se radi o potpori razvoja medijske kompetentnosti, s 30 milijuna eura pomoći Njemačka je jedan od najvećih donatora.

Osama Manzar

Osama Manzar

Osama Manzar i sam radi na jednom lokalnom modelu Train-the-the-Trainer na indijskom potkontinentu, koji pokazuje kako se s malo može postići puno. Jedna osoba podučava druge u selu, a onda ovi dalje obrazuju. Manzar naglašava da medijska kompetentnost nije nikakav luksuz. S obzirom da svi, pa i zemlje u razvoju ovise o Internetu, razvoj medijske pismenosti mora biti na vrhu liste prioriteta.

Koliwe Majama iz svog iskustva u Zimbabveu dodaje da je raznolikost digitalne ponude vijesti vrlo važna kako bi se mogle praviti kritička usporedbe. Ali, često ne nedostaje samo raznolikosti: „Mi možemo koliko god hoćete još govoriti o Media and Information Literacy, ali pristup Internetu koji neće biti skup, ostaje najvažnije pitanje." Ovdje se još jasno pokazuje koliko je svijet različit. Problemi nedovoljne pouzdanosti informacija postoje svuda, ali ovdje nedostaje prije svega Internet.

Preporuka uredništva