Korona-kriza: Orbanov zakon podijelio Europu | Politika | DW | 03.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Korona-kriza: Orbanov zakon podijelio Europu

Dok 13 zapadnih zemalja EU-a diplomatskom deklaracijom upozoravaju na ograničavanje demokracije, neke zemlje srednje Europe gledaju diferencirano na mađarski zakon o izvanrednim situacijama.

Mađarska vlada još nikada nije bila toliko na meti međunarodnih kritika kao danas. Nakon usvajanja tzv. „korona-zakona", europski i američki političari su osuli salve kritika: jedni su govorili o početku diktature u Mađarskoj, drugi su politiku premijera Viktora Orbana usporedili s epidemijom, a neki opet zahtijevaju sankcije EU-a protiv Mađarske.

Reakcija bez presedana stigla je iz 13 zemalja EU-a, a među njima i Njemačke (trenutna predsjedateljica Vijeća EU-a Hrvatska nije među njima): u diplomatskoj deklaraciji ministarstava vanjskih poslova države su upozorile na opasnost da se usljed krize izazvane koronavirusom krši ili dugoročno ograničava demokratska načela i načela pravne države kao i druga temeljna prava. Kao jedina zemlja iz istočne Europe deklaraciji se priključila Latvija. U deklaraciji se, doduše, ne spominje izričito Mađarska, ali iz konteksta se da zaključiti da je povod za deklaraciju bio mađarski zakon. U međuvremenu se oglasila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekavši da je „zabrinuta“ zbog mađarskog zakona, a prije samo dva dana iznijela je opću kritiku ne imenujući Mađarsku.

„Originalna" reakcija Budimpešte

U Mađarskoj je Orbanova vlada reagirala opušteno, djelomice čak originalno na snažne kritike. U jednom vladinom priopćenju stoji: „Mi se u potpunosti slažemo s jučerašnjom deklaracijom 13 zemalja članica EU-a da u ovo vrijeme, sa svim izazovima koje ono nosi, moramo čuvati i štititi vrijednosti kao što su sloboda, demokracija, pravna država i ljudska prava." Istovremeno mađarska vlada kritizira što deklaracija nije dostavljena svim zemljama na potpis. Na pitanje DW-a upućeno mađarskoj vladi, hoće li Mađarska naknadno potpisati deklaraciju, dosad nije bilo odgovora.

Međunarodne kritike zakona o izvanrednim situacijama nisu potkrijepljene činjenicama i zato ih treba odbaciti kao pogrešne i neopravdane – izgleda da će to biti stajalište kojeg će se držati Orbanova vlada. Tako kritike odbacuju ministrica pravosuđa Judit Varga i drugi članovi vlade. Drukčije postupa vladin glasnogovornik Zoltán Kovács na svom blogu abouthungary.hu, na kojem često polemizira s inozemnim medijima. Tako je kritički članak New York Timesa komentirao riječima: „Jasno je da spašavanje mađarskih života nije prioritet izvan Mađarske.“

Georg Soros je jedan od najvećih Orbanovih neprijatelja

Georg Soros je jedan od najvećih Orbanovih neprijatelja

Publicist Zsolt Bayer, blizak Orbanov prijatelj i suosnivač njegove stranke Fidesz, koji je poznat po svojim mizantropskim tekstovima, pisao je u svom provokativnom stilu o kritikama zakona o izvanrednim situacijama, koje označava kao „Soroš-efekt". Aludirajući na burzovnog milijardera Georga Soroša i njegov koncept otvorenog društva, svoj tekst koji se teško može citirati, naslovio je: „Svijet kao otvoreni zahod". Soroša tu opisuje kao „dotrajalog, dementnog, strašno odvratnog starca".

Orbanova vlada ravnodušna na kritiku

Vlada na kritike iz inozemstva „trenutno gleda više ravnodušno – nije ni iznenađena ni uzdrmana“, kaže mađarski politolog Attila Tibor Nagy s budimpeštanskog instituta Méltányosság za DW. Možda zbog toga što kritika sadržajno nije nova, samo njezin oblik je nov – deklaracija 13 zemalja EU-a, kaže Nagy. „Mađarsku vladu sada više brine kako će svladati ekonomske posljedice epidemije, nego kritike", kaže on. Politolog  blizak vladi Ágoston Mráz s budimpeštanskog instituta Nezöpont kaže za DW da se vlada ne mora plašiti aktualnih kritika jer su neutemeljene. Mraz vjeruje čak da će vlada na unutarnjopolitičkom polju još profitirati. „Ukupno gledano, nepravedni napadi na mađarsku jačaju izborni tabor Fidesza. Ako se vlada dobro bude nosila s epidemijom i ako se pokaže da je međunarodna kritika bila neutemeljena, onda Fidesz može izboriti pobjedu na izborima u travnju 2022."

Zamišljeni susjedi

U istočnoeuropskom susjedstvu, u kojem su na vlasti većinom desno-konzervativne i desno-nacionalističke vlade, s velikom pozornošću se prati rasprava o mađarskom zakonu o izvanrednim situacijama. Slovački politolog Grigorij Mesežnikov kaže za DW da kritiku Mađarske smatra razumljivom, jer Mađarska je prekoračivanjem pravila demokracije i pravne države u EU-u najdalje otišla. Ali, smatra da sankcije protiv Mađarske, koje zahtijevaju pojedini političari sa zapada EU-a, nisu prikladne. „Mađarska nije agresor kao Rusija", kaže je Mesežnikov i dodaje da bi sankcije protiv Mađarske mogle nanijeti štetu cijeloj regiji.

Češki politolog Jakub Janda iz praškog instituta „Europske vrijednosti" zalaže se da EU uvede novi mehanizam sankcija: uskraćivanje novca EU-a ako se zemlja ne pridržava pravila i vrijednosti Europske unije. On naglašava da je Mađarska najbolja saveznica s Rusijom i Kinom u cijeloj Europskoj uniji „što je dovelo do pada povjerenja pojedinih članica u Mađarsku“, rekao je Janda za DW.

Slično na stvar gleda i rumunjska aktivistica za ljudska prava Smaranda Enache, supredsjedateljica udruge „Liga za Europu“, koja se već tri desetljeća angažira u mađarsko-rumunjskom dijalogu. Ona je za DW rekla da bi deklaracija 13 zemalja članica EU-a trebala i morala biti signal za EU kao instituciju da se pozicionira protiv autoritarnih tendencija u pojedinim državama članicama. „EU mora nadgledati situaciju s demokracijom i pravnom državom u svim zemljama", zahtijeva Smaranda Enache. „U protivnom će se Orbanov model sve više širiti u Uniji."