Korona i hrvatski poljoprivrednici: spas u virtualnoj tržnici i novim kooperacijama | Priča dana | DW | 24.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Korona i hrvatski poljoprivrednici: spas u virtualnoj tržnici i novim kooperacijama

Nakon što su se oporavili od prvotnog šoka, mali proizvođači su zadovoljni online prodajom. Pojavila se i nova generacija kupaca koja do sada nije išla na tržnice.

Može li virtualna tržnica posve zamijeniti onu pravu?

Može li virtualna tržnica posve zamijeniti onu pravu?

Dvadeset godina Marija Mikec is Suhopoljske Borove dolazi na virovitičku Gradsku tržnicu. Utorkom, četvrtkom i subotom ona kupcima nudi različite vrste salate, mrkvu, peršin, špinat, luk, rotkvice i sve ostalo povrće koje proizvodi u svoja tri plastenika. I nikada do zatvaranja tržnice zbog sprječavanja širenja virusa Covid-19 nije izostala. „Bila sam šokirana. Pitanja su se nizala: Što ćemo sada, što s proizvedenom robom, koliko će to trajati, kako preživjeti? Bila su to teška dva tjedna, puna neizvjesnosti. Nešto smo uspjeli prodati na kućnom pragu, ali to nije to“, kaže za DW Marija.

Paket mjera

No poljoprivrednici su se odmah udružili i na Facebooku osnovali grupe 'Svježe i domaće s naše tržnice', koje su preko noći okupile po nekoliko tisuća članova. Online platforme koje povezuju proizvođače i kupce s ciljem promicanja lokalnih proizvođača nešto kasnije su širom Hrvatske počeli osnivati razvojne agencije ili općine i gradovi, odnosno vlasnici gradskih tržnica.

Marija Mikec

Marija Mikec: Bila su to teška dva tjedna

Željku Paviću iz Korije su online narudžbe i dostava proizvoda na kućne adrese kupaca jedno posve novo iskustvo. Uz različite vrste povrća u sedam plastenika i na otvorenom, dnevno proizvede 250 jaja. „To je odličan kanal prodaje o kojemu do jučer nisam razmišljao. Prezadovoljan sam. Oni koji su naručivali spasili su mi proizvodnju jaja. Zadržat ću web trgovinu i kad se sve ovo smiri“, ističe Pavić.  

Kupci i prodavači su svjesni toga da virtualna tržnica ne može posve zamijeniti onu pravu i da će kupnja na placu uvijek biti dio rituala mnogih ljudi.  Nakon prvotnog šoka brzo se snašla i Suzana Svirovska koja optimistično tvrdi da se u cijeloj ovoj krizi izrodilo nešto vrlo pozitivno. „Javljaju nam se potpuno novi kupci, mlađi ljudi koji prije nisu dolazili na tržnicu. Nadam se da to nije trend. Voljela bih se tako nastavi i u budućnosti“, kaže Svirovska.

I hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede je vrlo brzo reagiralo pa odmah donijelo paket od 11 'antivirusnih' mjera, a onda najavilo i odgodu povratka kreditnog duga u slučaju nemogućnosti otplate.

Pomoć države

Kako je zbog mjera ograničavanja prometa, radnog vremena trgovina i nemogućnost prodaje na tržnicama došlo do poremećaja u plasmanu mlijeka i mliječnih proizvoda, voća, povrća i ostalih proizvoda, Vlada je donijela odluku o mogućnosti otkupa tržnih viškova. Otkupljeni proizvodi ustupit će se posrednicima u lancu doniranja hrane. Osnovana je i središnja digitalna tržnicu kako bi se naručiteljima olakšalo pronalaženje dobavljača i omogućilo kupoprodaju domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Mirko Katalenić, farmer iz Gudovca kod Bjelovara koji u staji ima 67 muznih krava i dnevno dobije 1200 litara mlijeka, kaže za DW da proizvodnja teče normalno i da mljekari nemaju veći problema. „Na tržnici u Bjelovaru mljekari imaju 30 prodajnih mjesta i većina nema skladišnog prostora pa nas je državni otkup za humanitarne svrhe spasio“, ističe Katalenić.

Kooperativnos velikih prodajnih lanaca

Kako bi pomogla u očuvanju proizvodnje malih farmera, Mliječna industrija Dukat pokrenula je solidarni otkup mlijeka od onih koji svoj proizvod ne mogu plasirati na tržnicama. Napominju kako je to nužno jer proizvodnja mlijeka i broj mljekara već deset godina neprekidno pada pa Hrvatska vlastitom proizvodnjom sirovog mlijeka zadovoljava manje od 50 posto svojih potreba.

Markt in Zagreb Kroatien

Mali proizvođači: Imamo potencijala, za opstanak tražimo pomoć države

Ministarstvo je od najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj zatražilo bolji plasman i prepoznatljivost malih proizvođača. U samo deset dana Kauflandu su pristigle brojne prijave. 60 proizvođača zadovoljilo je sve uvjete i ušlo u uži izbor, a prijave se primaju i dalje. Iz tog trgovačkog lanca su izvijestili da su u pet tjedana otkupili gotovo tri tisuće tona domaćeg voća i povrća.

Konzum  je izvijestio da je uspostavio suradnju s 200 novih malih proizvođača koji su se pridružili grupi više od četiri tisuće poljoprivrednika i OPG-ovaca s kojima Konzum već surađuje. Spar  je s novim partnerima proširio suradnju s poljoprivrednim zadrugama koje se bave proizvodnjom cvijeća, tvrtkama i obrtima koji proizvode sadnice voća, agruma, bobičastog voća, vinove loze i jagoda te začinskog bilja.

Značaj domaće proizvodnje

Iz poljoprivrednih udruga su pozdravili ovu inicijativu i podsjetili da je na tragu onoga što godinama traže: kratak lanac opskrbe, izravna prodaja i obveza da trgovački centri moraju imati barem 50 posto domaće robe. Ali, većina je skeptična. Trenutnu široku ruku smatraju licemjerjem i pribojava se da će, kad korona prođe, sve opet biti po starom. „No, nikad nije kasno za novi početak, ako je iskren“, izjavio je Stjepan Zorić, dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice.

Markt in Zagreb Kroatien

Maske na licima, trake na štandovima

Hrvatski poljoprivrednici ističu kako ovakve situacije pokazuju koliko je važna domaća poljoprivreda i ulaganja u vlastite resurse. Oni očekuju da će država i nakon ove krize shvatiti manjkavosti poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane te da će i buduće mjere biti usmjerene na revitalizaciju cijelog sektora. „Sada je trenutak da Hrvatska dobro razmisli o svojim poljoprivrednicima i vlastitoj hrani i donese stratešku odluku: želimo li da nas hrani netko drugi ili možemo živjeti od onoga što sami proizvedemo. Naši poljoprivrednici imaju potencijal, ali država nam mora pomoći“, kaže Suzana Svirovska.