Kora hrasta je za Ruse bolja nego lijek sa Zapada? | Panorama | DW | 22.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Kora hrasta je za Ruse bolja nego lijek sa Zapada?

U nadmetanju s trgovačkim sankcijama i protusankcijama, u Rusiji se razmišlja o zabrani uvoza lijekova sa Zapada. Ali to je čak i Rusima već previše...

„Nikad nismo rekli, ne kažemo i ne namjeravamo reći da ćemo zabraniti bilo kakve lijekove ili medicinske uređaje iz inozemstva. Niti u kojem slučaju!" To su riječi Vladimira Putina, ali rečene još u rujnu 2015., dakle u doba dok su sankcije Zapada zbog krize s Ukrajinom još bile prilično ograničene.

Ali jedva tri godine kasnije bi na stol ruskog predsjednika mogao dospjeti zakon koji predviđa točno ono što je rekao da „nikad" neće biti. Prošlog tjedna je ruski parlament raspravljao o zakonu koji predviđa ograničenja ili čak potpunu zabranu lijekova iz SAD-a i zemalja koje sudjeluju u američkim sankcijama protiv Rusije. Nove sankcije protiv Rusije koje je Washington uveo početkom travnja su onda bile povod da se zabrane svi oni lijekovi za koje barem teoretski postoji domaća, ruska alternativa.

No reakcije građana Rusije su iznenadile zastupnike ruske Dume. Jedan zastupnik je doživio pravi shitstorm na socijalnoj mreži nakon što je u televizijskoj emisiji hvalio i tradicionalnu medicinu Rusije i kako na primjer preparat od kore hrasta uspješno može zamijeniti lijek koji se uvozi iz SAD-a. Kasnije se taj zastupnik pokušao izvući kako se „samo šalio", ali je i predlagaču tog zakona, predsjedniku parlamenta Vjačeslavu Volodinu postalo jasno kako su se duhovi previše uzbudili. U emisiji vijesti je građane Rusije pokušao uvjeriti da od preko 1.000 lijekova koji se uvoze iz SAD-a, za njih jedva devedesetak nema domaće alternative pa bi tako bili i izuzeti od zabrane.

Apotheke und Sortiment in Moskau (DW/E. Samedowa)

Nema ničeg lošeg da Rusija teži proširiti domaću proizvodnju lijekova. Ali ima i mnogo bolesti za koje lijekove proizvodi možda samo jedan proizvođač na čitavom svijetu.

Možda i ima, ali da li djeluju?

No mnogi bolesnici ne misle tako, pogotovo oni s rijetkim oboljenjima. Irina Mjasnikova je na čelu organizacije koja skrbi za bolesnike od mucoviscidoze (cistična fibroza), nasljednog oboljenja u razmjeni tvari koja se osobito pojavljuje u djetinjstvu i u Rusiji ima negdje između dvije i osam tisuća bolesnika. Teoretski, tvrdi Mjasnikova, postoji ruski lijek, ali on nije ni izdaleka tako učinkovit kao lijek Creon američkog proizvođača Abbot Laboratories. Udruga je poslala peticiju Dumi za izuzimanje tog lijeka, ali uspjeh te inicijative nipošto nije izvjestan. Uzgred, za rusko tržište se taj lijek proizvodi u pogonu u Njemačkoj tog američkog proizvođača.

Russland Wladimir Wolodin (picture alliance/dpa/V. Fedorenko)

Vjačaslav Volodin, jedan od inicijatora ovog zakona

Ali koliko je Rusija ovisna o lijekovima sa Zapada? To pitanje je teže nego što izgleda: još 2009. je tadašnji predsjednik Medvedev pozvao na proširenje farmaceutskih kapaciteta Rusije. U programu nazvanom „Farma 2020" je cilj da do te godine najmanje polovica svih lijekova na ruskom tržištu budu domaće proizvodnje. Kod preparata „od životne važnosti" to bi trebalo biti 90%. Makar se užurbano radi u tom smjeru, cilj je još daleko.

Sankcije protiv Rusije su zapravo još ubrzale napore u povećanju proizvodnje domaćih lijekova: 2016. je proizvodnja povećana za 15,5%. Po informacijama njemačkih stručnjaka, Rusija trenutno pokriva 72,8% tržišta lijekova domaćim preparatima što čini oko trećine ukupne vrijednosti lijekova koje potroše bolesnici Rusije.

Odakle su sirovine za taj „ruski lijek"?

Nikolaj Bespalov iz moskovske agencije za analizu tržišta RNC Pharma potvrđuje te podatke, ali upozorava kako su oni nepotpuni. Jer makar na kutiji lijekova piše da je to „ruski lijek", istina je drugačija: „Većina ruskih lijekova se proizvodi od uvezenih sirovina. Neke sirovine bi mogle biti zabranjene zato jer se ili proizvode u SAD-u ili ih američke tvrtke prodaju u Rusiji jer tu imaju svoje pogone", kaže stručnjak.

Bolnica u Rusiji

Hoće li "velika politika" sankcija i protusankcija na koncu ići preko leđa bolesnika?

Dio toga bi se mogao nadomjestiti domaćim sirovinama, ali nipošto ne sve. Ukupno uzevši, Bespalov procjenjuje da oko desetine svih lijekova u Rusiji zapravo ovisi o uvozu iz SAD-a.

Naravno, prije svega je problem u novim i suvremenim lijekovima što onda i objašnjava da su i troškovi njihove nabave toliko veliki. Kada je riječ o „običnim" lijekovima, takozvanim genericima, tu Rusija svakako dobro napreduje i više od deset tvornica lijekova se u Rusiji ili već grade ili su u planu. Ali i tu ima problema: jer neke od njih se grade uz učešće stranih kompanija, ne na kraju i iz Njemačke.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva