Koprić: Vlast koja želi da ju se samo hvali, šteti sebi | Politika | DW | 26.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Koprić: Vlast koja želi da ju se samo hvali, šteti sebi

Ivan Koprić u intervjuu za Deutsche Welle otkriva ima li političkih ambicija, ocjenuje rad vlade premijera Andreja Plenkovića, izostanak reforme javne uprave i kampanju za izbore za Europski parlament.

Predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Koprić jedan je od rijetkih hrvatskih intelektualaca koji rad svih hrvatskih vlada mjeri istim metrom. Aktivan je na društvenim mrežama, a posebno je popularan na Twitteru na kojem redovno komentira aktualne društvene i političke događaje. Tviteraši ga periodično pozivaju da se kandidira na predsjedničkim izborima, a u intervjuu za Deutsche Welle Koprić otkriva što o tome misli, ima li političkih ambicija, kako komentira rad vlade premijera Andreja Plenkovića i predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, izostanak reforme javne uprave i tvrdokornost opstanka pečata, a između ostalog, i kampanju za izbore za Europski parlament.

DW: Početkom ovog mjeseca objavljen je InCiSE Indeks (International Civil Service Effectiveness) Index sveučilišta u Oxfordu, koji procjenjuje učinkovitost rada javnih službi, a u mjerenja je prvi put uključena i Hrvatska. Odmah smo se našli na dnu ljestvice, s posebnim naglaskom na katastrofalnu razinu digitalizaciju javne uprave. Kako to komentirate?

Ivan Koprić: Rezultati su očekivani. Stanje javne uprave u Hrvatskoj na gotovo jednak način vide i domaći i međunarodni stručnjaci, a u krivu su svi koji misle kako mogu 'preveslati' inozemne eksperte. Ovaj najnoviji indeks lijepo pokazuje da smo po kvaliteti opće dostupnih podataka o javnoj upravi uvjerljivo posljednji. To pokazuje da o mnogim aspektima sustava javnog upravljanja još uvijek nemamo podatke. Na primjer, premda se mjesni odbori osnivaju od 1993. godine nikad nije bilo moguće dobiti podatak koliko ih je osnovano. Tek prije dvije godine, kad je povjerenica za informiranje napravila registar mjesne samouprave, uneseni su podaci prema kojima možemo vidjeti koliko oblika mjesne samouprave imamo.

Zbog čega Hrvatska ne uspijeva reformirati javnu upravu?

Kad je riječ o javnoj upravi, uvijek je jasno zašto ima ili nema promjena jer je ona u sferi interesa – interesa da se promjene dogode ili ne dogode. Realno, nekih je promjena bilo tako da nije sve isto kao prije 20 ili 30 godina, ali to ne znači da nam je uprava učinkovitija, naročito ako se mjerimo prema drugim zemljama koje su snažno napredovale. Posljednje rangiranje s Oxforda pokazuje indeks uspješnosti, efektivnosti, rezultata koji uprava postiže u društvu, a Hrvatska je zauzela 35. od 38 mjesta. Komentari nekih političara kako je problem što smo uspoređivani s boljima od sebe su neprihvatljivi. Naravno, ne očekujem da bismo mogli odmah zauzimati prva mjesta, ali druge zemlje imaju strategije razvoja javne uprave, koje uzimaju u obzir i takve kriterije međunarodnih rangiranja, pa si onda postavljaju ciljeve u kojem će roku dosegnuti određeni stupanj razvoja po određenom kriteriju.

11.2009 DW-TV Highlights November Stempel

Iracionalna privrženost pečatima u Hrvatskoj

Čini se kako se zbog toga kod nas nitko ne uzbuđuje.

Ne bih rekao da se nitko ne uzbuđuje - građani i stručnjaci time nisu zadovoljni, to je očito. Povjerenje građana u vladu nam je drugo najgore u EU, sa svega 15%, prema Eurobarometru. Po javnoj odgovornosti smo na 26. mjestu, a po sustavu javne etike na 27. od zemalja članica EU-a. Političare ionako ne smatram najosjetljivijom skupinom jer su oni osjetljivi samo onoliko koliko im njihova slabost nalaže da budu osjetljivi. Ako su moćni, onda neće biti osjetljivi na ono što narod smatra da bi trebali napraviti nego će se praviti blesavi i davati izjave kako su pametni i kako svaki dan napreduju u svakom pogledu. To je samo izraz njihove moći kojom u zemlji niskih demokratskih standarda mogu vladati bez davanja odgovora o rezultatima i aferama građanima ove zemlje.

Kad je bilo najavljeno ukidanje pečata, isticali ste kako se to vjerojatno neće dogoditi. I nije se dogodilo. Kako to komentirate?

Pečat je samo djelomično ukinut, ali i tamo gdje je ukinut, mnogi ne znaju da je njegova upotreba nepotrebna. Kod ukidanja pečata je veliki problem što se neki službenici i neke organizacije, čak i izvan javne uprave, ne pridržavaju propisa. Recimo, udruge više ne trebaju pečate, ali na mnogim mjestima ih i dalje to traže, pa bi ljudi iz udruga svaki put trebali objašnjavati kako se on više ne koristi. Problem i jest u tome što je zakonodavstvo u tom dijelu riješilo problem, ali nisu promijenjene interne procedure. Ljudi su naučili raditi na jedan način i teško se prilagođavaju promjenama.

Zašto se zaposleni u upravi tako teško prilagođavaju promjenama?

S jedne strane zato što ih je u nekim rizičnim situacijama šef kaznio ili našpotao jer nisu nešto napravili kako je zamislio, iako to propisom nije ni zahtijevano. S druge strane, jako malo mogu naučiti od ljudi koji vode upravni sustav. Oni nisu znalci, ne razumiju problematiku, nisu se spremni educirati, ne haju za to područje, nego im je ono politički dodijeljeno leno. Uvijek se sve svodi na uvjeravanje kako su novi ministri bolji od onih koji su bili prije, uvijek prevladava ta primitivna politička retorika, a to djeluje zarazno na one koji rade na nižim pozicijama.

U kojoj mjeri to utječe na ukupnu (ne)mogućnost razvoja zemlje?

Usporava nas, troši novac i nepotrebno nam svima troši vrijeme. Nije mi jasno zašto svaki put ispočetka moram donositi novu potvrdu da sam rođen ili koje mi je prebivalište. Neću se roditi više puta, a kad promijenim prebivalište, o tome ionako moram obavijestiti državu. Sve je to rezultat inercije koja vlada upravom.

Andrej Plenkovic, Premierminister Kroatien (picture-alliance/Pixsell/Patrik Macek)

Koprić: " Sve skupa toj ekipi ne bih dao ni dvojku da su mi na ispitu."

U trećoj smo godini mandata premijera Andreja Plenkovića. Kako ocjenjujete rad vlade?

Iako sve tri godine imamo istog premijera, vlade su ipak bile dvije i poprilično različite. U prvoj je HDZ bio u koaliciji s Mostom, a sad je s HNS-om i ostalima. Činjenica jest da je u prethodnom dijelu mandata, koji je završio sredinom 2017., vlada bila podijeljena i da nije bilo slaganja oko podrške upravnim promjenama. Vlada u kojoj je bio Most djelomično je slijedila Strategiju razvoja javne uprave do 2020. godine. Sabor je tu strategiju usvojio 2015. i već je vlada Tihomira Oreškovića pokušala isforsirati drukčiji pristup reformi, uz zadržavanje ključnih reformskih koraka, što im nije uspjelo zbog političkih okolnosti pa su relativno brzo i završili mandat. Plenkovićeva vlada je na samom kraju 2016. usvojila Akcijski plan za realizaciju Strategije, koji je prihvatila Europska komisija. Pritom su išli na minimalne reforme, s predimenzioniranim troškovima projekata za koje su namjeravali tražiti financiranje iz EU fondova. Brzo nakon toga je Most izbačen iz vlade. Nova vlada je već ujesen 2017. pokazala kako ne želi ozbiljnu i nužnu reformu javne uprave u skladu sa Strategijom.

Dok je u vladi bio Most postojala je barem deklarativna želja da se ukinu županije, što je odmah promijenjeno pa se one ojačavaju financijski, brojem ljudi, organizacijski, ovlastima koje nisu imale i nenormalno je da ih imaju, itd. Želi ih se nametnuti kao važan oblik regionalne samouprave premda su veličinom čak i nešto manje od novih irskih lokalnih jedinica. Čak su i veliki gradovi stavljeni u drugi plan i gube značajan dio pozicije i moći.

Dakle, promjena ima, ali na gore?

Što se tiče reforme javne uprave, u izvještaju o korištenju sredstava iz EU fonda koji je namijenjen reformi uprave od početka 2014. do kraja 2017. navedeno je da je potrošeno - nula eura. Sad se neki projekti, predimenzionirani u troškovima, tek ugovaraju, nakon čega slijedi po prilici godinu do godinu i pol postupka javne nabave i odabira izvođača, pa tek onda slijedi realizacija. Najčešće je riječ o projektima koji traju tri godine. Tek ćemo tada biti u prilici, negdje 2023. ocijeniti rezultate. Treba li tu komentara? Sve skupa toj ekipi ne bih dao ni dvojku da su mi na ispitu.

Kako bi prošla na takvom ispitu predsjednica Republike?

Na području javne uprave ona nema puno ovlasti, a zbog toga uopće nisam nesretan. Predsjednica se sama počela baviti ceremonijalnim aspektima svoje dužnosti, seljenjem ureda i posjetima utakmicama, pokazala je kako to više voli i cijeni. Sjećam se da je na vlast došla s obećanjem kako će lupati šakom o stol te je bila krenula nenajavljeno upadati ministrima u kabinete. To mi se nije sviđalo. Nemam ništa protiv ceremonijalizacije predsjedničke dužnosti jer će se tako samo potvrditi kako je ta funkcija, u postojećem obliku, posve nepotrebna. Smatram da bi se predsjednika Republike trebalo birati u Saboru, uz apsolutnu većinu, i da postojeći sustav samo dodatno antagonizira građane prilikom izbora te se novac i energija nacije troše uzalud.

WM Finale 2018 Frankreich - Kroatien | Kolinda Grabar-Kitarovic (pictue-alliance/firo/abacapress)

Ceremonijalizacije predsjedničke dužnosti od strane Kolinde Grabar-Kitarović

Na Twitteru Vas neki nagovaraju da se kandidirate za predsjednika Republike?

Prebolio sam odavno dječje bolesti političke ambicije. Još za Račanove vlade sazrela je odluka da se ne upuštam u politiku. Neću se kandidirati ni za koju funkciju u političkom sustavu. To ne znači da ne smijem javno govoriti, zalagati se za određene promjene, argumentirati i kritizirati. Znanost o javnom upravljanju kojom se bavim traži javno i jasno govorenje bez želje za sviđanjem vlasti. Vlast koja bi htjela da ju se samo hvali sebi šteti. Lako je s pozicije trenutačne političke moći otići u samozaljubljeno zavaravanje.

U izbornoj smo kampanji za europske izbore. Je li netko uspio zaokupiti vašu pozornost i potaknuti vas na izlazak na izbore?

Nisu ni morali jer izlazim uvijek na sve izbore, a i zagovornik sam hrvatskog članstva u Europskoj uniji. Znam slabe strane EU-a, ali što se tiče Hrvatske i drugih država Europe, Unija je najbolje što smo zajedno uspjeli stvoriti posljednjih desetljeća. EU za nas, za Hrvatsku, još uvijek znači prosperitet, financijsku potporu, jaku zaštitu prava i sloboda, oslonac borbi protiv korupcije i drugih ekscesa, inicijatora dobrih promjena. Mislim da ponekad nismo dovoljno svjesni koliko nam ona doista znači.

Mi jesmo zasad neuspješni u korištenju sredstava europskih fondova, ali za to nam nije kriv EU nego to što se uopće nismo pripremili za korištenje tih sredstava. Što se tiče izbora za Europski parlament, svjestan sam da je EP manje utjecajan od Europske komisije, ali važno je kakve i koje ljude biramo da nas zastupaju u toj instituciji pa bi bilo dobro i da građani iziđu na te izbore. Nažalost, u kampanji se nije pojavila ozbiljna debata o pitanjima koja se tiču Europske unije i u tom smislu moram reći da su ranije kampanje bile kvalitetnije, i po kandidatima i po argumentima. Kampanja je toliko slabašna da mi se čini kako nam se političari bore na izborima za neku gradsku četvrt u Zagrebu, a ne za Europski parlament.

Razgovarala Helena Puljiz

Preporuka uredništva