Kongresni izbori - šansa za Demokratsku stranku
31. listopada 2018
Vanjska politika je imala vrlo značajnu ulogu u predizbornoj predsjedničkoj kampanji u SAD-u, a tako bi moglo biti i s izborima za Kongres koji se održavaju u studenome, mada na indirektan način. „Izbori koji se održavaju na sredini predsjedničkog mandata su obično odraz predsjednikove popularnosti", kaže Trevor Thrall sa Sveučilišta George Mason: „Trumpova vanjska politika nije dobro primljena u američkoj javnosti – i to je imalo loš učinak za njegovu popularnost."
„Javni diskurs bi se izmijenio"
I dok vanjska politika neće biti ključna tema na izborima za Kongres, rezultat tih izbora bi se mogao na razne načine odraziti na vanjsku politiku Donalda Trumpa. Ako demokrati uspiju republikancima oduzeti većinu u Senatu, što nije baš vjerojatno ali nije nemoguće, to bi im dalo mogućnost utjecaja na vanjsku politiku. Na primjer, na Trumpov način raskidanja i sklapanja trgovinskih ugovora koji su najvažnija stavka Trumpove političke agende. I zato bi poraz u Senatu za Trumpa i republikance bio pravi košmar.
„Kada je riječ o javnom diskursu, on bi se bitno izmijenio ako bi demokrati preuzeli kontrolu nad Senatom, jer bi oni svakako pokrenuli istražne postupke koji bi se bavili spornim potezima Trumpove administracije, uključujući i promjene u zakonskim odredbama o imigraciji", kaže Frances Lee, profesorica na Sveučilištu Maryland.
Bitni dužnosnici će se promijeniti
Ne samo što bi Trumpova imigrantska politika bila podvrgnuta detaljnom ispitivanju, već bi bila pokrenuta i nova istraga u vezi s optužbama da je Rusija imala važnu ulogu u Trumpovoj predsjedničkoj kampanji.
Ništa od toga ne bi promijenilo pravac kojim se kreće Trumpova vanjska politika. Ali, stvari bi postale složenije i Trumpu bi bilo potrebno više vremena da provodi svoje odluke. U nekim slučajevima bi sigurno morao razmisliti i o tome vrijedi li uopće ulagati napore i je li možda ipak previsoka politička cijena koju bi morao platiti kako bi ostvario određeni vanjskopolitički cilj.
Ovaj put se u Kongresu mijenjaju i nositelji različitih funkcija povezanih s vanjskom politikom. Republikanac Ed Royce, predsjednik Odbora za vanjske odnose u Zastupničkom domu, napušta tu dužnost, baš kao i njegov pandan u Senatu, republikanac Bob Corker. Paul Ryan, predsjedavajući u Kongresu, koji ima i ključnu ulogu u kongresnoj vanjskoj politici, također je najavio da više ne želi biti na toj dužnosti.
Važno i zbog popisa
No u slučaju da Demokratska stranka preuzmu jedan ili oba doma Kongresa, svakako bi znatno porastao njezin utjecaj na unutarnju politiku. Američki Ustav omogućava Kongresu mnogo veće miješanje u unutarnju nego u vanjsku politiku. To bio bi prije svega bio kraj svih nada republikanaca da će potpuno eliminirati zdravstvenu reformu Baracka Obame.
Osim toga, uspjeh demokrata bi natjerao Trumpa da se prema njima ponaša na mnogo umjereniji način. Jer njihova suglasnost bi mu bila potrebna pri odlučivanju o stvarima koje izgledaju banalno, ali su zapravo veoma bitne, na primjer, o podizanju gornje granice državnog duga. Doduše, takva očekivanja su možda nerealna kada se radi o Donaldu Trumpu, jer ne bi bilo nikakvo čudo kada bi on, na primjer, čak pooštrio ton, u namjeri da tako ostavi dojam na javnost i okrene ju protiv Demokratske stranke.
Nemali značaj će kongresni izbori imati i za popis stanovništva SAD-a koji će biti obavljen 2020. Naime, na temelju tog popisa (svakih 10 godina) se određuju izborni okruzi. A onda u nekim saveznim državama vlast može krojiti izborne okruge po mjeri svoje stranke.