Komentar: Politika uz pomoć topovnjača | Politika | DW | 27.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Komentar: Politika uz pomoć topovnjača

Eskalacija između Rusije i Ukrajine. One ne bi smjele nastaviti na taj način, smatra Bernd Johann. Jer ako nastave, ne prijeti samo izbijanje novog vojnog konflikta. Skepsa je potrebna i prema ukrajinskom predsjedniku.

Spor između Kijeva i Moskve je dosegao novi vrhunac. Vodstvo Ukrajine je uvelo ratno stanje u većem dijelu zemlje. Povod za to je pucnjava i zaplijena triju ukrajinskih vojnih brodova od strane Rusije, incident koji se dogodio protekli vikend.

Kijev je brodove htio prebaciti iz Odese na Crnom moru u luke Berdjansk i Mariupol na Azovskom moru, pritom su oni morali proći kroz Kerčka vrata. Rusija ih je nasilno zaustavila i uhitila članove posade koji se sad nalaze na Krimu. Više ukrajinskih mornara je ozlijeđeno u toj akciji.

Pravo je na strani Ukrajine

Ukrajina s punim pravom prosvjeduje zbog toga. Kijev tvrdi da Rusija time krši međunarodno pravo, međunarodne sporazume o pravu mora i bilateralni ugovor dviju zemalja o korištenju Azovskog mora, dokumente kojima je predviđen slobodan brodski promet, uključujući i plovila mornarice. Baš kao i kod aneksije Krima i podrške separatistima u Donbasu, Kremlj ponovno pokazuje da ignorira pravno obvezujuće ugovore i sve karte polaže na politiku jačega, tvrdi ukrajinska strana.

Ukrajina s pravom ima međunarodnu podršku. Partneri u Europi poput Njemačke, ali i Kanade i SAD-a i dalje su na strani Ukrajine. Jer je jasna pravna i politička analiza ruske agresije. Tvrdnja Moskve da je Ukrajina povrijedila ruski teritorij jednostavno nije istinita već i zbog same činjenice da gotovo nijedna država svijeta nije priznala aneksiju Krima.

Ograničavanje građanskih prava?

Johann Bernd Kommentarbild App

Bernd Johann

Ali zašto onda ukrajinski predsjednik Petro Porošenko sad proglašava ratno stanje? Tim potezom želi mobilizirati rezerviste i tako ojačati obranu zemlje i sigurnost informiranja. Ali u uvjetima ratnog stanja može se dogoditi i da se ograniče građanska prava poput prava na okupljanje i slobode mišljenja, odnosno mogu se uvesti gospodarske prinudne mjere. Porošenko se kune da se to neće dogoditi. Ali mnogi Ukrajinci i dalje strahuju. Jer predsjednikov proglas, koji su parlamentarni zastupnici usvojili u ponedjeljak navečer, u mnogim točkama nije baš precizno formuliran.

Porošenko je zapravo htio uvesti ratno stanje u cijeloj zemlji na rok od 60 dana. Nakon kaotične parlamentarne sjednice s brojnim je korekturama odlučeno da ratno stanje vrijedi u idućih 30 dana i to u samo deset regija, koje su u blizini ruskog teritorija, odnosno područja koja kontroliraju ruske snage. Još uvijek je nejasno kako se time želi poboljšati obranu zemlje.

Većina parlamentarnih zastupnika je bila mišljenja da predsjednikovi zahtjevi ipak idu malo predaleko. Jer 31.3. iduće godine u Ukrajini se bira novi državni šef. Predizborna kampanja bi dakle trebala početi koncem godine, odnosno za 30-tak dana. Ukoliko ratno stanje bude trajalo duže od toga, onda su izbori nemogući. Jer bi time demokracija faktički bila stavljena van snage.

Ratno stanje kao predizborni manevar?

Predsjednik je popustio, ali tek nakon velikog natezanja. U parlamentu je suočen s velikim otporom. Pozicija nekoć jakog predsjednika Ukrajine danas je nešto slabija. Većina građana je nezadovoljna Porošenkovkim radom. Pet godina nakon „Pokreta Majdan", koji je okupljao predstavnike svih slojeva ukrajinskog stanovništva koje je na ulice izašlo kako bi se borilo za demokratsku Ukrajinu i protiv korupcije – politički napredak u zemlji stagnira.

Zato i nije čudo da su mnogi Ukrajinci zabrinuti zbog uvođenja ratnog prava. Rat separatista na istoku Ukrajine protiv Kijeva, koji podržava Kremlj, do sada je odnio živote više od 10.000 ljudi. I svejedno je ukrajinsko vodstvo godinama govorilo samo o antiterorističkoj operaciji.

A sad se uvodi ratno stanje - zato što je Rusija zaplijenila ratne brodove u Kerčkim vratima. Je li to samo predizborni manevar jednog predsjednika koji se našao leđima pred zidom? Samo par mjeseci uoči izbora tako se samo sije nepovjerenje među ukrajinskim stanovništvom, zato što ljudi ne žele izgubiti svoje građanske slobode – ali i kod zapadnih partnera, zato što oni forsiraju deeskalaciju. Moskva pak i dalje karte polaže na politiku uz pomoć topovnjača i tako se poigrava s Kijevom.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

WWW-linkovi

Audios and videos on the topic