Komentar: Može li NATO spasiti istočnu Europu? | Politika | DW | 01.07.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Strategija NATO-a

Komentar: Može li NATO spasiti istočnu Europu?

NATO možda može zaštititi svoje istočnoeuropske članice od ruske agresije – ali ne i od njihovih unutrašnjih problema. Oni postaju sve opasniji, upozorava dopisnica rumunjskog programa DW-a Sabina Fati.

U novom strateškom konceptu NATO-a 2022. Rusija se spominje 14, a Kina 11 puta. Fokus na opasni savez Moskve i Pekinga sugerira neposredne rizike kojih su čelnici NATO-a svjesni ali i hitnu potrebu za djelovanjem.

Istočni blok može ojačati na nekoliko načina:

(1) Kada Poljska i Rumunjska postanu vektori moći NATO-a u istočnoj Europi;

(2) Kada trupe pod izravnim američkim zapovjedništvom budu raspoređene u ovu regiju kako bi obuzdale Rusiju

(3) Kada NATO nastavi svoju politiku proširenja i „otvorenih vrata" i proglasi zapadni Balkan i obalu Crnog mora kao "strateški važna područja".

Politička nestabilnost i pitanja lojalnosti prema NATO-u

U novom strateškom konceptu NATO-a naglašava se da ovaj vojni savez ne može isključiti mogućnost napada na suverenitet i teritorijalni integritet pojedinačnih zemalja - saveznika. Dokument opisuje ponor na čijem rubu ne stoje samo Europljani. Čini se da je "osovinu zla" teško zaustaviti: Sirija, Sjeverna Koreja i Rusija u svojoj su novijoj povijesti dokazale da imaju kemijsko oružje, Kina i Iran potajno razvijaju nuklearne kapacitete, a i opasni "nedržavni" akteri se nastavljaju naoružavati.

Osim ove depresivne slike prikazane u novom strateškom konceptu NATO-a, postoji niz prijetnji koje dolaze iz samih zemalja članica NATO-a. No čini se da Atlantski savez ove probleme trenutno ne shvaća ozbiljno. Neke zemlje NATO-a suočavaju se s ozbiljnim problemima po pitanju lojalnosti euroatlantskim vrijednostima, politička nestabilnost narušava jedinstvo saveza, a Balkan se povija pod teretom povijesnih frustracija.

Populizam opasniji na Istoku nego na Zapadu Europe

Sabina Fati

Sabina Fati

NATO može zaštititi Rumunjsku i Poljsku od ruske agresije ali ne može ih zaštititi od zla koje te zemlje same sebi mogu nanijeti. U obje ove članice EU-a i NATO-a pravosuđe je podređeno politici, ali se ti nedostaci, koji narušavaju vladavinu prava, zanemaruju – prije svega zbog pomoći Rumunjske i Poljske Ukrajini i ukrajinskim izbjeglicama. Isto tako se čini se da je Mađarska bliža Rusiji nego NATO-u, Turska provodi vlastitu strategiju sve većeg utjecaja na Bliskom istoku i na Balkanu.

Bugarska je na nestabilnim nogama i biva izbačena iz ravnoteže svaki put kada ne gleda prema Moskvi. Slovačka i Češka nikada nisu krenule neopozivim putem prema zapadu, dok Hrvatska ima jedan stup moći koji računa na Rusiju (predsjednika) i drugi koji preferira Zapad (premijer). Bugarska potkopava Sjevernu Makedoniju, Tirana još uvijek sanja o Velikoj Albaniji, a politička Srbija je ionako na strani Rusije. Sve te pukotine idu u prilog Moskvi, koja tamo i dalje može loviti u mutnom i izvlačiti prednosti za sebe.

U Rumunjskoj je ostao premijer Nicolae Ciuca. Ovaj prozapadno orijentirani bivši general i dalje je ranjiv unatoč tome što ga je pravosuđe spasilo od optužbi da je njegov doktorski rad bio plagijat. Država Rumunjska ne samo da postaje paternalistička, ona teži autokraciji: politika dominira masovnim medijima, pravosuđem, neovisnim agencijama i Ustavnim sudom.

Model Mađarske Viktora Orbana širi se i na druge zemlje. Populizam se snažno vraća u Europu. Ovaj fenomen je još opasniji na Istoku nego na Zapadu Europe jer su tamo institucije slabe i ne znaju se braniti. U ovom dijelu kontinenta u kojoj su dominirale diktature i autokratski sistemi demokracija je više bila povijesna epizoda. Pitanje, koje se postavlja, glasi: Može li se NATO osloniti na države koje postupno odustaju od demokratskih sloboda i guše vladavinu prava?

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu