Komentar: Ljeto prosvjeda | Politika | DW | 15.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Komentar: Ljeto prosvjeda

U zemljama jugoistočne Europe i SAD-u ljudi demonstriraju za demokraciju i pravnu državu. A u Njemačkoj protivnici „korona-diktature“ žele ponovnu uspostavu njemačkog carstva, piše Christopher Nehring.

Jesen je u mnogome bilanca ljeta. To ne vrijedi samo za dobru staru žetvu s kojom većina stanovništva već odavno nema nikakve veze. To vrijedi i za društvo. Velika politika je u ljeto 2020. isto tako imala ferije kao i učenici u školi. Ali europska društva ovoga prvoga ljeta s koronom nisu imala nikakvu stanku. Bilo je to ljeto prosvjeda.

Najuporniji su Bugari – tamo ljudi već više od tri mjeseca izlaze na ulice. Prosvjede je izazvao niz političkih skandala koji svakom njemačkom političkom promatraču izgledaju groteskno. Najprije se jedan bivši ministar pravosuđa gumenim čamcem vozio dijelom bugarske crnomorske obale koja po zakonu mora biti dostupna javnosti. Ali, skupina zaštitara koji nisu znali za šalu bacila je bivšeg ministra u more. Kako se kasnije ispostavilo zaštitari su radili po nalogu države, štitili su privatno zemljište jednog bivšeg političara.

Onda su se pojavile fotografije iz rezidencije predsjednika vlade Bojka Borisova. Na njima se u krevetu premijera vide napunjen pištolj i boce viskija, ladice pune zlatnih poluga i svesci novca u novčanicama od 500 eura.

Sljedećih tjedana pojavili su se nastavci te tragikomedije. Glavni državni odvjetnik je (ilegalno) dao pretražiti službene prostorije predsjednika države, onda su se pojavile snimke telefonskih razgovora najprije predsjednika, a zatim premijera pune vulgarnih psovki. A uz to je glavni državni odvjetnik objavio da je cijeli prosvjedni pokret kupljen od jednog oligarha, koji živi u inozemstvu. To su trebali dokazati telefonski razgovori koje je snimila tajna služba, a koji su objavljeni na službenoj web-stranici glavnog državnog odvjetništva.

Bugari prosvjeduju već mjesecima protiv korumpiranih političara

Bugari prosvjeduju već mjesecima protiv korumpiranih političara

Prosvjedi protiv autoritarne politike

Ovaj popis političkih apsurda, koji su doveli do trajnih masovnih prosvjeda, mogao bi se nastaviti. Demonstranti u Bugarskoj zato zahtijevaju ostavku vlade i glavnog državnog odvjetnika, prestanak korupcije i novu moralnu orijentaciju politike u toj zemlji. Ali, s tim zahtjevima nisu bili usamljeni ovoga ljeta.

U Srbiji je od izbijanja korona-pandemije stalno dolazilo do masovnih demonstracija. S jedne strane prosvjedi su bili usmjereni protiv proturječnih odluka srbijanske vlade. Prije parlamentarnih izbora vlada je još ismijavala COVID 19, a neposredno nakon njih slijedio je drastičan lockdown.

Eksplozivna mješavina

Ali, u dubini prosvjeda krije se politička podjela u zemlji koja je oporbu navela na bojkot parlamentarnih izbora u srpnju. Autoritarni stil vladanja, vanjskopolitičke i unutarnjopolitičke napetosti, uz to još korona, to je u Srbiji eksplozivna mješavina koja ostaje i nakon ljeta.

U susjednoj, maloj jadranskoj republici Crnoj Gori slično je stanje. Od izbora u kolovozu stalno se događaju demonstracije i protudemonstracije. Predsjednik Milo Đukanović, već 30 godina nazočan ili kao predsjednik vlade ili kao predsjednik države, po prvi put od 1990. nema parlamentarnu većinu. Pristaše i protivnici prosvjeduju na ulicama, odjednom je sve dovedeno u pitanje: zapadna orijentacija ili srpsko-rusi utjecaj, prijepor oko crkve, zakon o vjerskim zajednicama i korupcija – to su najvažnije točke prijepora. Nije malo za zemlju od pola milijuna stanovnika.

Demonstracije i protudemonstracije u Crnoj Gori

Demonstracije i protudemonstracije u Crnoj Gori

Protiv rasizma

A tu su onda naravno i Sjedinjene Američke Države. Tamo masovni prosvjedi protiv rasizma zasjenjuju čak i globalnu korona-pandemiju. U više navrata su mladi Afroamerikanci umrli prilikom policijskih intervencija. Slijedile su demonstracije od Minneapolisa preko Clevelanda, New Yorka, Portlanda i Milwaukeeja do Louisvillea. Nasilje i protunasilje, policijski sat, rušenje spomenika i raspuštanje cijelih policijskih jedinica bile su posljedice. Otkazivane su sportske priredbe – ali ne zbog korone nego zato što su se igrači i službeni predstavnici klubova priključili prosvjedima.

Duboki politički jaz kod svakog političkog pitanja, od klime do zdravstvene i vanjske politike, nasilnih izgreda, rasizma – prosvjedi se vrte oko onoga što bi Amerika trebala biti. I oko američkog pragrijeha – rasizma. Čak ni infekcija predsjednika Trumpa COVID-om 19 nije mogla prikriti koliko je uzavrelo stanje u SAD-u uoči kontroverznih predsjedničkih izbora u studenom.

Zavjerenici na stubištu Reichstaga

A gdje se Njemačka nalazi u ljetu prosvjeda? Najveći prosvjedni pokret 2020. su „protivnici korone“. Na demonstracijama između Stupa pobjede i Brandenburških vrata organizatori su vidjeli milijun ljudi, policija samo oko 25.000 sudionika. Čini se da su iskreno zabrinuti građani samo manjina među ezoteričarima, teoretičarima zavjere, antisemitima i desnim ekstremistima. Tužni vrhunac zbio se 29. kolovoza kad je više od tisuću samozvanih „korona pobunjenika“ došlo na stubište Bundestaga s crno-bijelo-crvenim zastavama Njemačkog Rajha.

Zastave Njemačkog Rajha i slovo Q kao znak pristaša QAnona u Berlinu krajem kolovoza

Zastave Njemačkog Rajha i slovo Q kao znak pristaša QAnona u Berlinu krajem kolovoza

Autoritarni simboli na stubama parlamentarne demokracije. Izgleda da je Njemački Rajh za većinu prosvjednika lijek protiv navodne „korona diktature“. Ta „diktatura“ je prije toga putem pravne države popustila i nakon sudske odluke morala povući zabranu demonstracija. Za pristaše toga prosvjednog pokreta već je stvoren novi politički borbeni naziv: kovidioti.

Svijet okrenut naglavačke

Korupcija, autokracija i rasizam teme su prosvjeda u Bugarskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili SAD-u. Demokracija, pravna država, sloboda i ravnopravnost njihovi su zahtjevi. Ali u Njemačkoj građani Rajha, desni ekstremisti, antisemiti, pristaše QAnona i drugi fanovi teorija zavjere, zasićeni državnim kreditima i novcem za skraćeno radno vrijeme, izlaze na ulice sa zastavama Rajha protiv demokracije.

Svijet stoji naglavačke u godini 2020. Korona-pandemija je promijenila sve i svakoga, možda zauvijek. Da će taj stres, neizvjesnost i gospodarska kriza završiti političkim nezadovoljstvom i prosvjedima nije neko iznenađenje. Ali, tko je mogao zamisliti da će prosvjednici u Njemačkoj, jednoj od najstabilnijih zemalja u Europi (možda i na cijelom svijetu) prihvatiti takve paranoidne teorije zavjere, a ne recimo demonstranti na tako često kritiziranom Balkanu? Ljeto prosvjeda u Bugarskoj, Srbiji ili SAD-u pozna brojne junake, žrtve, neprijatelje i nadu u demokratskiju budućnost. U Njemačkoj ono zna kovidiotiju.

Preporuka uredništva